Neobične navike poznatih ljudi

Oni su ljudi koji su imali jedinstvene, inovativne ideje, ali su ih dobivali na pomalo čudan način. Ukratko, oni su geniji – fizičari, književnici, umjetnici – a mi vam donosimo njihove čudne navike.

Ludwig van Beethoven, glazbeni genij, imao je neobičnu naviku pripremanja kave. Beethoven je radio kavu od točno 60 zrna kave, a onda bi je ostavio za stolom i otišao u šetnju. Njegove su šetnje bile duge, a sa sobom je uvijek nosio pero i papir, smatrajući da priroda i seosko okruženje mogu pridonijeti njegovu stvaranju glazbe.

Miguel de Cervantes, španjolski književnik, smatrao je da će mu sjedenje u hladnoj vodi do koljena pomoći pri ulasku u kreativnu fazu stvaranja. O ovoj se tehnici puno pričalo, ali se nije pretjerano prakticiralo.

Honoré de Balzac će vas šokirati svojom navikom ispijanja kave. Taj je francuski književnik dnevno ispijao do 50 šalica svoga omiljenog napitka! Turska mu kava je pomagala da ostane budan dovoljno dugo da piše ciklus romana Ljudska komedija, što se jednom prilikom proteglo na punih 48 sati.

Albert Einstein, jedan od naboljih fizičara u povijesti, nije volio ići frizeru, pa je puštao kosu sve dok nije postala nepodnošljivo dugačka. Jedna od njegovih čudnih navika jest i nenošenje čarapa koje je smatrao nepotrebnim odjevnim predmetom, a zanimljivo je i to da je obično volio misliti o jednom problemu više dnevno tijekom nekoliko mjeseci – sve dok ne bi došao do uspješnog rezultata.

Salvador Dalí bio je poznat po svom neobičnom ponašanju, stoga ne začuđuje što je na ovoj listi. Naime, Dali je imao metodu držanja metalnog ključa u svojim rukama kada bi zaspao na stolici. Ispod toga bila je metalna ploča pa bi, svaki puta kada bi zaspao, ključ ispao iz njegovih ruku i pao na metalnu ploču, što bi izazvalo buku i probudilo ga.

Nikola Tesla, znanstvenik i inovator svjetskoga glasa, nije mogao podnijeti pretile žene, odbijao je dirati bilo što prljavo, čak i kada bi uočio najmanju količinu nečistoće. Nije podnosio dlaku ni nakit bilo kakve vrste, a posebno bisere. Bio je opsjednut brojem 3, pa bi prije ulaska u svoj stan obišao zgradu tri puta. I još jedna neobična, pomalo zastrašujuća navika: prije svakog obroka ispolirao bi pribor za jelo s 18 rupčića sve dok pribor ne zablista.

Agatha Christie, kraljica krimića, nije imala radni stol. Smatrala je da je bilo koja površina dobra za pisanje, pa je tako čak pisala u kadi. Pisala je gdje bi joj bilo volja, a zanimljivo je da često nije znala započeti svoje priče, zbog čega je počinjala od zapleta, odnosno od počinjenog zločina.

Ernest Hemingway, američki književnik i novinar, pisao je stojeći, baš kao i Christie, smatrajući da će mu tako najbolje doći inspiracija. Imao je dnevnu rutinu – dizao se u zoru, pisao stojeći do popodneva, a onda bi se išao napiti, ili kako on kaže: „Done by noon, drunk by three..“. Uza sve to, svaki dan bi pisao tekstove od 5000 riječi jer bi tako doveo svoje spisateljske vještine do vrlo visoke razine.

Charles Dickens, poznati engleski književnik, živio je na pomalo čudan način. Tražio je da za vrijeme njegova pisanja bude potpuna tišina, a na stolu je morao imati nekoliko pera, tintu te kolekciju kipića jer mu je to pomagalo u inspiraciji. Uvijek je spavao okrenut prema sjeveru, smatrajući da je tako najbolje usklađen s električnim strujama Zemlje i da će mu to poboljšati kreativnost.

Marcel Proust, francuski romanopisac, volio je spavati do popodneva. Nakon buđenja popio bi kavu i pojeo kroasane u krevetu, što bi mu obično bio jedini dnevni obrok. Nakon te rutine pisao bi u krevetu naslonjen na nekoliko mekanih jastuka. Unatoč njegovoj opuštajućoj radnoj atmosferi, uvijek je govorio da je „uništen“.