Najbolje godine Internet marketinga
Osim što se svakim danom susrećemo s fake news i dezinformacijama, isti slučaj je i u marketingu. Izmišljeni, nepotpuni oglasi, stvoreni s izričitom svrhom privlačenja pažnje potencijalnih klijenata. Oglas radi oglasa – to je ono što oglašivači nazivaju “scam oglašavanje”.
Takvi oglasi stekli su veliku popularnost 2016. za vrijeme predsjedničkih izbora u SAD-u. Ruska organizacija Internet Research Agency (Glavset) sudjelovala je u kreiranju lažnih reklama na Facebooku i Twitteru kojim su navodili ljude na glasovanje preko društvenih mreža ili mobilnog uređaja. Neki oglasi su promovirali Hilary Clinton stvarajući nevažeće glasove. S druge strane, mnogi su korišteni kao izravan napad na predsjedničku kandidatkinju.
Kreativnost ili laž?
Danas takve vrste oglasa možemo pronaći po cijelom internetskom prostoru – od benignih oglasa za video igre do političkih kampanja. Nitko ne osporava važnost marketinga, ali često on prelazi granice ukusa i poštenja. Društvene mreže osobito su popularno mjesto za promociju proizvoda i usluga koji ne postoje ili nisu onakvi kakvima se prikazuju.
Vrlo često na Instagramu ili Facebooku možemo naići na oglas za neku mobilnu igru. Reklama ima određenu narativu, priču i traje približno minutu. Uobičajeno sadržava naslov poput: Ovu igru mogu igrati samo najhrabriji ili ako prođeš dvadesetu razinu legalno možeš otići. Često naslovi nemaju nikakve veze s onim što promoviraju, ali to nije toliko zabrinjavajuće kao reklame koje uopće ne promoviraju proizvod na transparentan način. Vjerojatno najpopularnija ovakva igra je Lily’s Garden. Reklama se čini poput epizode Najboljih godina. Osim kontroverznog sadržaja priče, prava igra više sliči Candy Crushu. Mnogi tvrde da nema ništa loše u ovakvim vrstama oglasa te da promiču kreativnost i ono najvažnije – zaradu. Svaka društvena mreža ili uzima postotak profita ili naplaćuje oglašavanje na svojim stranicama.
Mali radnici, visoke ocjene
Nadalje, lažni oglasi i promocija proizvoda postali su svojevrsni honorarni posao koji može obavljati svatko. Postoje mnoge web stranice koje se bave upravo takvim poslovima. Oni ne donose veliku zaradu, između 3 centa i pola dolara. Neke od poznatijih stranica su picoworkeers, microworkers i rapidworkers. One svojim „zaposlenicima“ nude različite posliće poput lajkanja objava, preuzimanja aplikacija i promociju određenog proizvoda. Rezultat toga su dobre ili odlične ocjene na proizvodima i uslugama koji se možda lažno oglašavaju. Osim stvarnih ljudi, postoje i softveri (botovi) koji ostavljaju recenzije i ocjene. Protiv takvih oblika prevare bore se korisnici i stranice poput fakespot.com. Ipak, dobra lažna recenzija ne će tako lako biti uočena.
Mediji i marketing su sami po sebi sredstva manipulacije. Manipulacija ima vrlo lošu konotaciju, ali je vrlo realan prikaz onoga što se događa u svijetu oglašavanja. Promocijom proizvoda na određeni način stvara se mišljenje. Internet je marketingu omogućio da stvori virtualno savršeni oglas za svakog pojedinačnog potrošača. To znači da čak i scamovi imaju svoju publiku. Mnogi će ipak preuzeti aplikaciju, iako znaju da je lažna reklama, „samo da vidim o čemu se točno radi“. Nažalost, mnogi će i preuzeti virus u formi „Antivirus softvera“.
