Muke s učenjem
Uskoro počinje vrijeme ispitnih rokova, a vi niste ni počeli učiti? Najveći problem je početi. Uvijek si govorimo „od sutra počinjem“, a od toga prođu tjedni i mjeseci. Kada se napokon natjeramo na učenje, pažnju nam zaokupi i najmanja stvar u prostoriji koju inače ni ne bi primijetili, ili se jednostavno uhvatimo kako nakon nekog vremena gledamo u zid. Svi se u nekom periodu susreću s manjkom motivacije, a najgore je kad se javi za vrijeme ispita.
No kako se natjerati na učenje i da ono postane konzistentno? Motivirajte se. Razmislite o satisfakciji nakon što pročitate da ste prošli određeni kolegij, sjetite se što sve možete raditi u kolovozu i rujnu umjesto učenja i koliko će vaši bližnji biti ponosni na vas zbog dobre ocjene. Svatko ima svoju motivaciju, samo se na to često zaboravlja.
Sljedeći korak je izrada plana učenja. Umjesto da iz sata u sat odgađate učenje, večer prije napravite plan. Od trenutka kad se probudite do kad idete spavati. Nema smisla učiti po četiri, pet sati bez pauze jer nakon nekog vremena mozak pamti sve teže i teže. Nakon sat vremena uzmite si pauzu od pet do deset minuta, kako biste se odmorili. Kao motivaciju za dalje, možete se nagraditi kratkim odlaskom na Internet ili što vam odgovara.
Za vrijeme učenja, važno je otkloniti sve što bi vam moglo zaokupiti pažnju: mobitel, televizor, računalo i slično. Neki vole učiti u knjižnici gdje moraju biti tiho i učiti jer oko njih nema ništa što bi im moglo odvući pažnju. Oni koji uče kod kuće imaju više distrakcija, stoga je važno naći dobru lokaciju. Učenje u krevetu, na kauču, fotelji i slično, najčešće rezultira spavanjem, zato se preporuča radni stol okrenut prema zidu jer jedino što možete gledati su knjige.
Pamćenje. Sigurno ste se bar jednom našli u situaciji da prođete veći dio gradiva i na kraju ne znate što ste uopće učili na početku. To se događa zbog nedostatka ponavljanja i previše informacija. Tajna pamćenja je u ponavljanju. Ono što ponovimo više puta lakše ćemo zapamtiti. Poslije svake pauze, ponovite ono što ste naučili prije nego započinjete s novim informacijama. Teže gradivo učimo u onom dijelu dana kada imamo najviše energije, za nekoga će to biti jutro, za nekoga poslijepodne, a za nekoga večer.
Svatko lakše pamti na svoj način. Netko koristi razne boje za podcrtavanje bitnog, dok drugima pomaže crtanje. Korištenjem mnemotehnika, pamćenje nikad nije bilo lakše. Jedna od njih je skraćivanje, uzimamo prva slova rečenice i pamtimo je kao kraticu. U elaboriranom kodiranju dodaju se informacije koje su nam više poznate kako bi lakše zapamtili. Uzmimo za primjer riječi drvo, vaza, ograda, nos i novine. Uzimanjem prvih slova dobivamo kraticu „DVONN“ i korištenjem poznatih riječi napravimo rečenicu: „ Dva Velika Oblaka Na Nebu“. Neobične stvari pamte se lakše, pa uz bizarno predočavanje, gradivo može biti i zabavno. Ako želite učiniti učenje još zabavnijim, slažite rime ili pjevajte. Umjesto riječi pjesme, zapjevajte gradivo.
Većini ljudi je teško učiti, bilo to zbog manjka motivacije ili teškog koncentriranja, no uz pravilan plan učenja i određene metode, to može postati zabavno, pogotovo ako se sjetite da se znanje uvijek nagrađuje.
