Mladi ne znaju kad su izbori za EU parlament, koliko članica broji Unija, ni tko je Josip Leko
U Srednjoj školi Koprivnica 1. travnja proveli smo upitnik na temu „Mladi i politika“. Neka od pitanja su bila: pratite li politiku, znate li kada su izbori za Europski parlament, koliko članica ima Europska unija, koliko je nezaposlenih u Republici Hrvatskoj, što je MMF ili pak BDP, želite li jednog dana iseliti iz Hrvatske – kamo i zašto, ili ste zadovoljni životom u Hrvatskoj. Između ostalog, zanimalo nas je jesu li mladi Koprivničanci članovi neke građanske inicijative, znaju li koju funkciju obavljaju John Kerry, Jose Manuel Barroso, Andres Rasmussen ili, pak, Josip Leko. Upitniku je pristupilo 109 učenika.
„U Republici Hrvatskoj je lijepo i ne bih se željela preseliti, ali ako se nešto ne promijeni morat ću jer su plaće male, a nezaposlenih ima previše, ljudima cijelo vrijeme oduzimaju od plaće. Moći ću živjeti ovdje jedino kao prosjak.“ Sličan odgovor dobili smo od 81 učenika, dok je samo 28 srednjoškolaca zadovoljno smjerom kojim ide Hrvatska i koji smatraju da ih ovdje čeka zaposlenje i lijepa budućnost. Najviše srednjoškolaca želi otići u Njemačku, s obzirom da smatraju kako se „tamo cijeni ljudski rad“.
Mlade, koje još čeka fakultet i mnogo godina učenja, najviše zabrinjava ekonomska situacija u Hrvatskoj te pokazuju strah da nakon što završe fakultet neće naći posao. Svjesni koliko je nezaposlenih u Hrvatskoj, previše je odgovora bilo da „ovdje za mene nema budućnosti“. Osim pesimističnog gledanja na budućnost, mladi u isto vrijeme ne pokazuju prevelik interes za politiku. Od 109 učenika, samo ih je 23 reklo kako prate politiku. Neki od razloga očituju se u odgovorima poput – „Nema smisla više pratiti to jer ni jedna stranka ne izvrši što obeća prije izbora..“ Razočarenje u politiku i političare sa sobom povlači nezainteresiranost mladih za ostala politička i društvena zbivanja. To je dovelo do situacije u kojoj od 109 mladih samo jedna osoba zna datum održavanja izbora za Europski parlament. Osim toga, veliki broj mladih ne zna koliko članica ima Europska Unija, pa smo točan broj dobili od trećine njih, točnije 39 učenika. Samo njih troje članovi su neke stranke, a uz političku nezainteresiranost veže se i mali broj članova građanskih inicijativa koje brinu za razvoj društva, pa je samo pet učenika uključeno u rad neke od udruga. Većina mladih nije upoznata što je MMF, a tek je osam učenika znalo koju funkciju obavljaju Rasmussen, Barroso i Kerry. No, ne znaju ni koju funkciju u Hrvatskoj obavlja Josip Leko.
Iako je upitnik proveden baš na prvi travnja, dublje analize odgovora srednjoškolaca su pokazale da u pitanju nije bila prvoaprilska šala, već da je nezainteresiranost mladih za politiku zabrinjavajuća, kao i odbojni stav prema toj društvenoj djelatnosti. Nije li ovo dovoljan poziv na uzbunu svima na vlasti, posebno onima koji mogu nešto učiniti da mlade zadrže u Hrvatskoj i vrate im vjeru u Hrvatsku kao zemlju znanja i budućnosti?
No, prvi korak prema boljoj informiranosti i uključenosti mladih možda može krenuti baš od ovog članka. Jedna od najvažnijih informacija s kojom srednjoškolci u našem istraživanju nisu bili upoznati jest datum održavanja izbora za Europski parlament. Izbori će se održati 25. svibnja ove godine. Kako je Hrvatska jedna od 28 članica Europske Unije, tako mi, građani Hrvatske i Europske Unije, preko izbora za Europski parlament sudjelujemo u formiranju jedinog tijela Europske unije koje birači biraju izravno na izborima. Zastupnici u Europskom parlamentu biraju se svakih pet godina, a zadaća je zastupnika braniti prvenstveno interese građana svoje države, kao dijela Europske unije koja broji više od 508 milijuna stanovnika.
Vrlo je važno da mladi shvate kako su izbori jedan od načina aktivizma u društvu, djelovanja na društvena zbivanja i kretanja. Vidljivo je da su i mladi nemalim dijelom razočarani današnjom Vladom, a samim time i Hrvatskom. Trebamo, međutim, biti svjesni da smo upravo mi ti koji smo odabrali današnje državne čelnike, bilo svojim glasom koji se kasnije pokazao krivim, ili svojim ignoriranjem izbora te smo tako glas propustili baš onima za koje nismo htjeli da pobijede. Mi smo ti koji možemo sada imamo priliku dati svoj glas nekoj drugoj strani i probuditi Hrvatsku iz noćne more. Potrebno je samo otvoriti oči, prelistati dnevni tisak, informirati se, graditi i stvoriti stav o političkoj opciji, na kalendaru zaokružiti datum održavanja izbora te na izbornom mjestu izvršiti svoju građansku dužnost. To ne bi smjela biti samo dužnost, već način borbe za bolje sutra.
Uz poziv na buđenje vladajućima, rezultati upitnika ujedno su i poziv mladima. Samo ako se pokrenu, oni mogu puno toga promijeniti i popraviti.
