MILANOVIĆ NA SJEVERU Čeka nas teško razdoblje, ali nećemo nestati
Bivši hrvatski predsjednik Vlade i političar Zoran Milanović u ponedjeljak je održao gostujuće predavanje u Sveučilišnom centru Koprivnica. S početkom u 16:30 puna dvorana zainteresiranih studenata, ali i novinara lokalnih i nacionalnih medija pratila je ovo zanimljivo gostovanje pod temom “Pet godina članstva u Europskoj uniji: izazovi u vanjskoj i unutarnjoj politici Republike Hrvatske”.
Nakon uvodnih riječi profesora Petra Kurečića predavanje je započelo u obliku dijaloga. Bivši je premijer uglavnom govorio o političkim izazovima koji su Hrvatsku tek čekali prije ulaska u Europsku Uniju te koje su specifičnosti Hrvatske danas u cijeloj toj priči. U usporedbi s nekim drugim državama, Milanović je istaknuo kako Hrvatska ima određene potencijale koje nije iskoristila, a uz problematiku iseljavanja stanovništva u druge države, dotaknuo se i teme migrantske krize čije su posljedice evidentne u društvenom okruženju u cijeloj Europi.
Poanta je kako se prilika za razvoj Hrvatske najviše očituje u dostupnim fondovima Europske Unije u kojima leži najviše prilika za regionalni razvoj u više segmenata. Hrvatska je još uvijek premala zemlja da bi na diplomatskom nivou mogla nešto zahtijevati od nekih gospodarski i pravno viših istanci, ali može članstvo u Europskoj Uniji okrenuti u svoju korist i dobro iskoristiti svoju poziciju za svoj vlastiti razvoj.
Iako se u tom razdoblju otkad je Hrvatska u EU dogodio događaj poput Brexita, gdje je referendumom stanovništvo Velike Britanije odlučilo izaći iz Europske Unije, Milanović je zaključio kako je demokratičnost u tom slučaju vrlo upitna, budući da britanski ustav nema jasno definirane stavke oko političkih akata kao što je referendum, a i podložnost manipuliranju javnosti tim referendumom, što je u konačnici rezultiralo pobjedom stava i odluka starije generacije i što potencijalno zakida mlađe generacije za mogućnosti koje im Europska Unija nudi.
Dotaknuvši se teme velikog iseljavanja, posebice mladih ljudi, u druge države, Milanović je istaknuo kako se to događa i u drugim, razvijenijim državama od Hrvatske, primjerice Litve i Latvije, koje su u Europskoj Uniji puno dulje od Hrvatske.
O konkretnim mjerama za jačanje demografske slike (koji su upravo u medijima predstavljeni) komentara nema, ali, smatra Milanović, to ionako nije nešto na što Vlada može utjecati donošenjem deklarativnih mjera, nego puno prije opsežnijim reformama. Tu je iznio poantu kako je izvjesno da Hrvatsku u tom pogledu čeka teško razdoblje, no smatra kako država i njezino stanovništvo neće samo tako nestati.
O migrantskoj krizi kaže kako je iznijelo jednu drugu problematiku koja se razmatra na razini cijele Unije, a tiče se porasta ksenofobije, koju čak pojedine stranke na vlasti u nekim državama i propagiraju.
Na vlastiti politički život i uspjehe se nije osvrtao, osim odgovora na jedno od pitanja studenata kako se u stranačku politiku ne misli vraćati, ali da je uvijek spreman na dijalog o društvenim i političkim pitanjima koje smatra važnima za Hrvatsku.
Za kraj je pozdravio okupljene studente, ustvrdivši kako se, s obzirom na dijalog koji se vodio te pitanja koja su mu se postavljala, kao budući novinari ne trebaju bojati za sebe.
Foto: Luka Antunac