Autor: Isabella Ban - Apr 23, 2020

Prof. dr. sc. Mario Tomiša, prorektor Sveučilišnog centra Koprivnica na Sveučilištu Sjever, zahvaljujući svom dugogodišnjem radu podjednako je poznat u visokoškolskim i poslovnim krugovima, odakle je i krenula njegova uspješna karijera. Osnivač je kreativne agencije Skin 29, s kojom je osvojio četrdesetak nagrada za grafički i digitalni dizajn.

Član je Mense i Hrvatskog dizajnerskog društva, no usprkos izuzetnoj dizajnerskoj karijeri, posljednjih desetak godina ljubav prema znanosti i obrazovanju je prevladala te se u potpunosti posvetio znanosti i Sveučilištu Sjever. Danas je redoviti profesor u znanstvenom-nastavnom zvanju i docent u umjetničko-nastavnom zvanju. Aktivni je sudionik na znanstvenim i stručnim skupovima i autor niza članaka na temu dizajna, multimedija, tipografije, edukacije, tiskarstva i weba. Izlagao je na šest samostalnih te na trinaest skupnih izložbi. Težište njegova dosadašnjeg rada, kao i područje interesa, najvećim je djelom usmjereno prema razvoju i vođenju komunikacijskih projekata, razvoju i produkciji vizualnih identiteta i kreativnih kampanja te razvoju novih sustava za evaluaciju kompetencija. Posljednjih se tjedana zbog pandemijske krize kao prorektor našao u potpuno novoj situaciji, kad je praktički preko noći nastavu trebalo organizirati na virtualnim platformama. U razgovoru s njim saznajemo kako su se nastavnici i studenti na Sveučilištu Sjever suočili s tim izazovom, ali i na koji bi se način studenti nakon stjecanja diplome trebali najuspješnije uklopiti u tržište rada.

Dugo ste se profesionalno bavili dizajnom, ali i marketingom, internetom, multimedijom i fotografijom, a već godinama ste prorektor Sveučilišta Sjever. Iz toga se zaključuje da Vam je kreativnost jača strana, no uspijevate li se time baviti na poziciji na kojoj dominiraju organizacijska i menadžerska znanja i vještine? Mogu li se ti poslovi uskladiti?

– Naravno da se mogu uskladiti, važno je da radite ono što volite. Kao prorektor sam zadovoljan kad vidim kako se razvija naše Sveučilište: otvaraju se novi studijski programi, raste broj studenata, opremaju se novi labosi, raste broj znanstvenih i umjetničkih projekata. S druge strane, dizajner sam u duši i to ću uvijek biti. Oduševljavaju me svježa i inovativna komunikacijska rješenja. I u jednom i u drugom poslu (i kao prorektor i kao dizajner) nastojim biti kreativan, uspješno komunicirati te u svakoj situaciji donositi dugoročno održive odluke.

Gledajući studente na Sveučilištu Sjever i njihove radove tijekom godina studija, jeste li zadovoljni pomakom koji uočavate na posljednjoj godini studija, s obzirom na to da Sveučilište puno pozornosti pridodaje upravo praktičnom radu? Ima li prostora i za daljnje napredovanje?

– Moja je uobičajena poruka našim studentima na prvoj godini da iskoriste vrijeme studiranja da naprave tri stvari. Prvo, da polože sve ispite, obrane diplomski rad i dobiju diplomu. Drugo, da bolje upoznaju praktičnu struku i kolege u struci kroz gostujuća predavanja, konferencije, festivale i izložbe. I, kao treće i najvažnije, da tijekom studiranja pripreme portfelj, dakle zbirku svojih radova. Diploma je svakako važna i dokazuje trud, strpljenje i predanost studiranju, ali portfelj koji su im mentorirali eminentni profesori u svom radu će im itekako trebati u budućnosti. A napredak studenata upravo se najbolje očituje kroz portfelj, kao potvrda stečenih kompetencija, znanja i vještina tijekom studiranja. Samo kroz fokus na praktičan rad može se istinski napredovati.

Jesu li mladi danas kreativni u manjoj ili većoj mjeri nego prije, pogotovo ako uzmemo u obzir i sve dostupne alate kojima se može izraziti kreativnost? Jeste li zadovoljni praktičnim radovima na kojima se na Sveučilištu inzistira. Kako u studentima probuditi ono najbolje?

– Mladi su uvijek kreativni, bez obzira na alate koje koriste. Kreativnost nije ovisna o alatu koji se koristi, jer su alati samo nužna pomagala. Nije važno koje je vrste kistova koristio Van Gogh, niti je važno kojim je softverskim alatom napravljen neki uspješni vizualni identitet. Zadovoljan sam kvalitetom praktičnih radova naših studenata. Važno je da svaki student napreduje iz semestra u semestar i da, kada usporedi svoje radove s početka i kraja studiranja, uoči značajan kvalitativni napredak. Ako su studenti i profesori zadovoljni tim napretkom, onda je njihovo studiranje na Sveučilištu Sjever i mentoriranje naših profesora imalo smisla.

Sva se nastava od sredine ožujka odvija na online platformama, što je bila i prilika da se iskaže spremnost i snalažljivost svih javnih sveučilišta u Hrvatskoj. Smatrate li da se Sveučilište Sjever sa svojim predavačima i studentima dobro snašlo u potpuno neočekivanoj situaciji?

– Nastavnici, uprava i općenito svi zaposlenici Sveučilišta Sjever reagirali su munjevito i snašli se jako dobro. U ponedjeljak, 16. ožujka, stigla je odluka da se nastava održava online, a kod nas je prva online video nastava održana još u petak, 13. ožujka, što samo pokazuje da smo bili spremni na sve opcije. Studenti su također reagirali pozitivno i nadam se da ćemo u ovim okolnostima izvući maksimum te da će i studenti i nastavnici na kraju semestra biti zadovoljni.

Prvi obranjeni diplomski radovi preko internetskih kanala upravo su sa Sveučilišta Sjever. Hoće li se u slučaju nastavka restriktivnih mjera i ispiti odvijati na virtualni način?

– Nakon objava u medijima da su obranjena prva dva diplomska rada na Sveučilištu Sjever, dobio sam desetak poruka, mahom čestitki svojih prijatelja koji ne rade u području obrazovanja. To samo govori koliko je ljudima drago kad vide da sustav funkcionira i da u ova izazovna vremena studenti neće biti zakinuti, nego će nastaviti i završiti svoje obrazovanje bez većih potresa. Teško je predvidjeti kada će i kako ova situacija završiti. Moramo biti spremni na sve opcije, među ostalim, i na online polaganje ispita.

Na kraju, što osobno mislite o vrlinama i manama odvijanja redovne online nastave? Nakon što se stvari vrate u normalu, hoće li Sjever ići u tom smjeru i ponovno biti svojevrsni trendsetter?

– Najvažnije je, bez obzira na vrstu nastave i ove izvanredne okolnosti, da naši studenti steknu sve predviđene kompetencije te usvoje sva znanja i vještine prema planiranim ishodima učenja na svakom kolegiju. Online nastava je nešto zahtjevniji oblik nastave i za studente i za nastavnike, stoga je prilagodba na novi sustav trajala koji tjedan. Smatram da se stvari nikad više neće vratiti u staru “normalu”, nego da nas čeka neka nova “normala”. O nama samima najviše ovisi kako ćemo se i kojim tempom prilagoditi novim okolnostima. Svaka kriza ujedno je i prilika, pa tako i ovu situaciju na globalnoj razini vidim kao veliku priliku za nešto novo, za novi iskorak u području obrazovanja, znanosti i umjetnosti. Sveučilište Sjever je već sad dokazalo da je aktivni sudionik u oblikovanju nove “normale”, a i dalje ćemo nastojati biti predvodnici dobre prakse u ovim izazovnim vremenima.