Politika

U 2020. godini dogodilo se zaista mnogo toga nepredviđenoga te je to bila jedna od najizazovnijih godina ikada, naročito u pogledu parlamentarnih izbora. Tako se uopće i nagađalo hoće li se parlamentarni izbori održati u vrijeme koje je predviđeno za to ili će se odgoditi kad bude povoljnija epidemiološka situacija. No, izbori su se ipak održali kako je bilo i dogovoreno – u srpnju prošle godine. Što se tiče parlamentarnih izbora, može se reći kako se zapravo puno toga i nije promijenilo. HDZ je pobijedio s uvjerljivih 37,26% osvojivši pritom ukupno 66 mandata, dok je SDP „potonuo“ s 24,87% glasova, osvojivši 41 mandat. Podaci dostupni na sljedećoj poveznic.
Uistinu ne treba niti čuditi ovakav rezultat s obzirom na to da je ukupna izlaznost birača u Republici Hrvatskoj bila niskih 46,85%. Podaci dostupni na sljedećoj poveznici.

Novi gradonačelnici i gradonačelnica

Iako se 2020. smatra najizazovnijom godinom zbog pandemije koronavirusa, niti 2021. nije nešto bolja. Također, kao i kod parlamentarnih izbora, kalkuliralo se hoće li se izbori premještati na neki drugi datum. No, to se ipak nije dogodilo te su izbori održani kao što je prethodno i dogovoreno. Za razliku od parlamentarnih izbora, na kojima se, kao što je već ranije spomenuto, nisu dogodile bitne promijene, kod lokalnih je to već „druga pjesma“. Tako primjerice, počevši od grada Zagreba, nakon gotovo 20 godina Bandićeve vladavine, gradonačelničku fotelju zauzima Tomislav Tomašević, inače član platforme „Možemo!.“ Isto tako, promjene su se dogodile i u gradovima kao što su Split, Osijek, Varaždin, Petrinja, ali i mnogim drugim. U Splitu nakon četiri godine Andra Krstulovića Opare iz HDZ-a, ta tradicija se neće nastaviti u istom „hadezeovskom tonu“, već gradonačelničko kormilo preuzima kandidat Centra, Ivica Puljak. U Osijeku će po prvi puta gradonačelničku funkciju preuzeti HDZ-ov kandidat Ivan Radić, dok je u Varaždinu sljedeća situacija – Ivan Čehok s Nezavisne liste „skinut je s trona“ gradonačelnika te sada njegovu poziciju zauzima Neven Bosilj, SDP-ov kandidat. Petrinja je također odlučila okrenuti novu stranicu te je umjesto dosadašnjeg, Darinka Dumbovića iz Narodne stranke – Reformista, odabrala kandidatkinju iz HDZ-ovih redova, Magdalenu Komes.

Rezultati izbora 2021. godine

Kad govorimo o postocima glasova koje su građani dali kandidatima za gradonačelnika, radi se o sljedećim brojkama: Tomislav Tomašević, pobijedio je Miroslava Škoru iz stranke Domovinski pokret s uvjerljivih 65,25%, što je ujedno i najveći postotak kod izbora za gradonačelnika do sad. Podaci dostupni na sljedećoj poveznici.
Nakon Milana Bandića, može se reći kako će Tomašević imati „pune ruke posla“, počevši od Holdinga pa nadalje.

Zatim, Split preuzima Ivica Puljak, koji pobjeđuje Vicu Mihanovića s 55,3%. Podaci dostupni na sljedećoj poveznici.
Na istoku Hrvatske, gradom Osijekom zavladat će Ivan Radić, HDZ-ov kandidat, kojemu su građani dali povjerenje od 62,69% glasova. Podaci dostupni na sljedećoj poveznici.
Protukandidat bio mu je Berislav Mlinarević, a za gradonačelničku fotelju borio se uz podršku Domovinskog pokreta i Mosta nezavisnih lista. Podaci dostupni na sljedećoj poveznici.
U gradu Varaždinu, nakon dugog niza godina i jednog kratkog prekida gradonačelničke funkcije zbog optužbi da je oštetio grad Varaždin za višemilijunske iznose, nezavisni kandidat Ivan Čehok izgubio je na ovim lokalnim izborima s 49,48%. Utrka za gradonačelnika u ovome gradu bila je uistinu tijesna jer je Neven Bosilj, SDP-ov kandidat pobijedio sa samo 169 glasova prednosti, odnosno 50,52%. Podaci dostupni na sljedećoj poveznici.
Teška godina je iza razrušenog grada Petrinje, no Petrinjke i Petrinjci odlučili su svoj glas dati HDZ-ovoj kandidatkinji, Magdaleni Komes koja je pobijedila s 5718 glasova, dok je dosadašnji gradonačelnik Darinko Dumbović iz Narodne stranke – Reformista, izgubio s 3752 glasa, što je razlika od gotovo dvije tisuće glasova prednosti za Magdalenu Komes. Poveznica dostupna na sljedećoj poveznici.

Nakon ovih lokalnih izbora, ostaje za vidjeti kakve će se sve promijene dogoditi i hoće li se dogoditi. U suštini, nakon dugog niza godina održavanja lokalnih izbora, može se reći kako su rezultati „drugačiji“ jer su „s trona svrgnuti“ gotovi svi politički veterani. Četiri godine dug je period, stoga nema druge nego čekati realizaciju svih obećanih planova.

Izvor fotografije: Screenshot –  https://lekturica.wordpress.com/2019/01/10/glasati-ili-glasovati/

?>