KULTURA

Krijumčari vrlo često rade pod okriljem oluja, unoseći u ciljanu zemlju drogu, oružje, pa čak i ljude. Dan prije početka romana Louisianu je pogodila velika oluja. Sljedeće jutro granična policija otkrila je nasukanu ribarsku brodicu, a teret koji se unutra nalazio natjerao ih je da na scenu pozovu Lornu Polk, veterinarku i predstavnicu Centra za istraživanje ugroženih vrsta, te glavnu junakinju romana.

Egzotične životinje smještene su u kaveze na brodici, ali ono što je zaista zabrinjavajuće su deformiteti koju obilježavaju svaku od životinja – papagaj bez perja, par majmuna kapucina spojenih u boku i mladunče jaguara sa zubima sabljastog tigra. Također, sve životinje pokazuju uznemirujuću inteligenciju. Najveći od kaveza je slomljen, a životinja koja se u njemu nalazila nedostaje. Kako bi otkrila istinu o porijeklu ovih životinja te uhvatila zvijer koja će sljedećih dana rastrgati nekoliko ljudi, Lorna će se udružiti s Jackom Menardom, čovjekom s kojim dijelu mračnu i krvavu prošlost.

Prije no što nastavim s kritikom, samo mala napomena vezana uz likove. Likovi su pisani po šabloni. Kao u mnogim trilerima, tu su da vode radnju, jer netko radnju mora voditi. Za vrijeme čitanja će vam biti dobri, ali za tjedan-dva više ih se nećete ni sjećati. Budući da je fokus romana isključivo na priči i vaša fascinacija proizlazi iz životinja, a ne ljudi, u ovom slučaju, šablonski likovi ne narušavaju dojam o knjizi. U nastavku kritike više ih neću spominjati. 

Roman je podijeljen u tri djela. Likovi ostaju isti, priča ostaje ista, ali žanr se mijenja. Ovo je vrlo interesantan i neuobičajen pristup pisanju romana koji bi u većini slučajeva izazvao kaos, ali ovdje je savršeno izbalansiran. 

Prvi dio (First Blood) – AVANTURA.


Veći dio prvoga dijela smješten je u prekrasno, ali opasno močvarno područje Louisiane i odnosi se na lov na odbjeglu zvijer. Radnja je izuzetno napeta, odvija se brzo i nemamo drugog izbora doli čitati razjapljenih usta te se nadati najboljemu. Također, cijelo vrijeme nas prati osjećaj jeze koji nije utemeljen na grafičkim, već psihološkim elementima. Primjerice, papiga koja u pozadini ponavlja broj pi (sa svim njegovim decimalama) iznova i iznova kao pokvarena ploča. Priča vodi prema fascinantnoj završnici u kojoj smo svjedoci nevjerojatne veze koju dijele čovjek i životinja. 

Drugi dio (Babylon Rising) – TRILER.


Ljudi koji stoje iza deformiranih životinja saznali su gdje se nalaze te su spremni na sve kako bi ih vratili. Tako se lovci iz prvoga dijela pretvaraju u lovinu. Eksplozivi i pucačina, u ovome dijelu nema kraja adrenalinu. Radnja teče toliko brzo da nas jednostavno prisiljava na okretanje stranica. A kad dođemo do posljednje, radnja naglo staje te dolazi do pada adrenalina i ostavlja naš mozak u zbunjenom, ne baš najboljem stanju za ono što slijedi.

Teći dio (Beasts of Eden) – ZNANOST.


Genetski inženjering. Kršćanska ikonografija. Otpadni DNA, biološko oružje, latentni virusi, biomagnetizam, biheviorizam, EEG… samo su neki od pojmova s kojima ćete se susresti u ovome dijelu. Zvuči kao besmislen i teško razumljiv miks, ali sve je dobro uklopljeno i napisano tako da može razumjeti i prosječni čitatelj. Imajte, doduše, na umu, da ovdje znanost graniči sa spekulativnom fikcijom, i više no što je to uobičajeno za Rollinsove romane. Ovaj dio je, također, puno sporiji u odnosu na prva dva. Ako ste došli samo zbog akcije, neće vam dobro sjesti.

Roman je pun detalja što ga čini uvjerljivim. Vidi se da je autor obavio istraživanje i zna o čemu priča. Početak je izvanredan, kasnije malo popušta, ali i dalje nas navodi na čitanje. Sve u svemu, interesantan i napet, čak i poučan roman koji bi preporučila svim ljubiteljima znanstvenih trilera.


?>