Autor: Ana Cerovski - Mar 26, 2020

Zadnjih mjeseci sve češće se u medijima pronalaze vijesti u kojima se izvješćuje javnost o zabrinjavajućim posljedicama do kojih su dovele klimatske promjene i otapanje leda – novi otok i jezero, rupe u ledu koje su često tema najvećih teorija zavjera, ali i izumiranje brojnih životinjskih vrsta zbog gubitka staništa, kao i uništenje obala i gradova, samo su neke od dosadašnjih, ali i budućih zastrašujućih posljedica, no je li riječ o dokazanim činjenicama ili samo o medijskom senzacionalizmu?

Dokazane činjenice ili medijski senzacionalizam često se sukobljavaju u temi klimatskih promjena, problema i procesa, kao i potrebnih akcija za očuvanje klime. Neke posljedice su već vidljive i oni koji se nalaze na strani senzacionalizma, teško ih opovrgavaju, no s druge strane, rijetko tko shvaća ozbiljno same znanstvenike koji upozoravaju na tek nadolazeće posljedice koje mogu biti poražavajuće za cjelokupno stanovništvo Zemlje, uključujući i svijet flore i faune, posebice ako uzmemo u obzir činjenicu da svjetski čelnici ne poduzimaju odgovarajuće mjere propisane Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama jer isti, kao i njihove države, ne snose nikakve posljedice ako ne provode ono što je propisano. No, što se zapravo događa sa Zemljom?

Temeljni klimatski rječnik

Kako bi se razumjelo što se trenutno događa sa Zemljom i u kojoj fazi se ista nalazi, kao i kako i zašto dolazi do zastrašujućih posljedica i crnih predviđanja, prvo valja razumjeti određene pojmove i procese koji dovode do medijskih naslova svih većih portala. Prvenstveno, što su staklenički plinovi i globalno zatopljenje te koja je veza s procesom klimatskih promjena?

Kako stoji na stranicama meteo-info.hr, staklenički plinovi zapravo kontroliraju klimu Zemlje, te se nalaze u atmosferi u vrlo maloj količini. Toplina od Sunca je jedan od glavnih razloga održavanja života u nas, a dio energije se, na putanji od Sunca do površine Zemlje, reflektira na vrhu atmosfere natrag u Svemir dok dio prolazi kroz atmosferu i putuje do naše površine. Upravo ta energija koja dođe do tla površine Zemlje, istu i zagrijava, a samim time dolazi i do porasta temperature na Zemlji koja sama počne zračiti toplinsku energiju natrag u atmosferu. No, dio energije se apsorbira u atmosferi, a ona se ondje najlakše zadržava na česticama vodene pare, metana, didušikovog oksida i ugljičnog dioksida, odnosno na stakleničkim plinovima. Kada navedene čestice tu energiju apsorbiraju, one počnu titrati i zračiti energiju koja se vraća na površinu Zemlje i dodatno ju zagrijava. Dakle, više stakleničkih plinova, više apsorbiranja energije i na koncu, porast temperature Zemlje. Ili je možda najbolji termin za tu pojavu globalno zatopljenje. Globalno zatopljenje se odnosi na porast srednje globalne temperature zraka koje je započelo tijekom 20. stoljeća i nastavlja se u 21. stoljeću. Isto je izravno povezano s klimatskim promjenama, one predstavljaju širi pojam koji uključuje sve ostale promjene u klimatskom sustavu kao što su promjene u oborinskom režimu, porast srednje razine mora, smanjenje Arktičkog leda te sustavne promjene u putanjama atmosferskih vrtloga, istaknuo je Ivan Guettler, klimatolog iz DHMZ.

Što je službeno zabilježeno u visokim krugovima?

Prema stranicama Europske komisije, posljedice klimatskih promjena se već osjećaju u svim dijelovima svijeta. Tako se polarne ledene ploče tope, a samim time razina mora raste. Osim navedenog, u nekim regijama sve češće dolazi do izuzetno ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, a u drugima se javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše. No, znanstvenici upozoravaju kako će u narednim desetljećima ti učinci biti još intenzivniji. Što se dogodilo i koji su tek mogući rizici?

Globalno zatopljenje prvenstveno svoj utjecaj ima na topljenje leda i podizanje razine mora. Osim zbog leda, razina mora raste i zbog samog zagrijavanja vode što dovodi do njenog širenja. Samim time dolazi do poplave i erodiranja obalnih i niskih područja. Klimatske promjene glavni su uzročnik i ekstremnih vremenskih uvjeta i promjena rasporeda padalina. Tako su sve češće obilne kiše što može rezultirati poplavama i smanjenjem kvalitetne vode, ali i smanjenom dostupnošću vodenih resursa u određenim regijama. Što se tiče same Europe, u južnoj i središnjoj Europi sve su češći toplinski valovi, suše i šumski požari. Na sjeveru Europe postaje sve vlažnije, dok na mediteranskom području prevladavaju sušni uvjeti. Urbana područja su slabo opremljena za prilagodbu klimatskim promjenama, a izložena su valovima, poplavama ili podizanju razine mora. Očekivano, posljedice klimatskih promjena se najviše osjećaju u siromašnim zemljama u razvoju jer njihovo stanovništvo u velikoj mjeri ovisi o prirodnom okolišu te imaju najmanje resursa za nošenje s posljedicama klimatskih promjena.

Europska komisija navodi i da je utjecaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi već vidljiv. U nekim regijama je povećan broj smrti povezanih s vrućinom, a vidljive su i promjene rasprostranjenosti nekih bolesti koje se prenose vodom i raznim prijenosnicima. Naravno, posljedice su i na društvo i gospodarstvo jer su izravno pogođeni sektori poljoprivrede, šumarstva, energetike i turizma. Također, brojne biljke i životinje se izuzetno teško prilagođavaju promjenama klime te su mnoge kopnene, slatkovodne i morske vrste preselile na nova staništa, a smatra se da će, ako će prosječne temperature na svjetskoj razini i dalje nekontrolirano rasti, određene životinjske i biljne vrste biti izložene povećanom riziku od izumiranja.

Sve navedene posljedice i mogući rizici, jasno su naglašeni na stranicama Europske komisije te su podaci dostupni javnosti. Ipak, kada se sve tako stavi crno na bijelo, zainteresiranost za navedeno polako jenjava sve dok ne dođe do novih zastrašujućih naslova.

Medijski izvještaji

U ožujku ove godine, BBC je objavio kako su u veljači na Antarktici zabilježene temperature iznad 20°C što znatno utječe na nevjerojatan morski život flore i faune na tome području koji se, naravno, u potpunosti prilagodio na najniže temperature na svijetu, no sada, visoke temperature utječu na njihov način života. Nekoliko dana kasnije, BBC je ponovno objavio alarmantnu vijest – Grenland i Antarktika gube svoju masu šest puta brže nego što je to bio slučaj 1990.- ih godina, a sve zbog globalnog zagrijavanja. Znanstvenici su isto otkrili novim snimkama satelita, a dvije najveće zemljine ledene plohe do sada su izgubile 6,4 bilijuna tona leda, kako se navodi u izvještajima projekta pod nazivom Ice Sheet Mass Balance. Express.hr ovom se temom pozabavio još krajem prošle godine, ali se usredotočio na Grenland za kojeg je naveo, također na temelju istog izvještaja projekta, da je već 4 bilijuna tona leda otopljenog Grenlanda ušlo u ocean što bi iznosilo oko centimetar globalnog porasta razine mora. Iako se jedan centimetar čini kao uistinu mala razlika porasta mora, to se ipak ne može shvatiti toliko olako. Samo jedan centimetar porasta razine mora dovodi do novih 6 milijuna ljudi u područje sezonskih godišnjih poplava, rekao je Andrew Shepherd, profesor na Sveučilištu u Leedsu, a prenio Express.hr. Antarktika bi, s druge strane, mogla doprinijeti znatno većem porastu razine mora, a trenutno je veliki broj otopljenog leda zaista zastrašujući.

U ožujku ove godine theweathernetwork.com objavio je kako su znanstvenici sakupljajući podatke na Antarktici, otkrili novi, do sada nezabilježen otok okružen ledenjacima i glečerima. Otok čini vulkanski granit i dug je 350 metara, nazvan je Sif, a otkriven je upravo zbog klimatskih promjena koje su znatno utjecale na otapanje leda. “To nikako nije dobar znak za buduće zdravlje Zemlje“, rekla je Sarah Black, znanstvenica koja je bila članica ekspedicije, te dodala da su unatoč tome, geolozi bili uzbuđeni zbog mogućnosti prikupljanja uzorka stijena. Otapanje leda ne dovodi samo do novih otoka, tako je u Sibiru pronađena smrznuta ptica, zaleđena 46 000 godina, kao i psić zaleđen 18 000 godina, dok na Mt Everestu otapanje leda dovodi do pronalaska mnogih mrtvih i smrznutih tijela ljudi. Otapanje leda svakako vodi do rijetkih pronalaska povijesnih razmjera, ali i dalje ostaje činjenica – klimatske promjene uistinu dovode do brojnih pronalazaka, ali i poražavajućih posljedica.

Znanstveno dokazano ili medijsko prenapuhavanje?

Kako to obično biva, sada se postavlja ključno pitanje – koliko je stanje zapravo alarmantno, a koliko je riječ samo o krivom prenošenju informacija i činjenica od strane medija? Nažalost, ako pogledamo razne izvještaje znanstvenika, odgovor je jasan. Klimatske promjene već su stupile na snagu. Kao znanstveni temelj za isto, možemo uzeti američku vladinu agenciju NOAA (National Oceanic and Atmospheric Administration) čiji zadatak jest pratiti, razumjeti i predvidjeti promjene u klimi, vremenu i oceanima. Upravo navedena agencija donosi arktički godišnji izvještaj, no za sada je dostupan samo onaj za 2018. godinu koji je samo potvrdio sumnje znanstvenika o sve bržem zagrijavanju Zemlje i otapanju ledenjaka. Također, znanstvenike podupire i NASA. Ista je osnovala svemirsku stanicu za promatranje i analiziranje bilo kakve promjene vezane za razinu mora diljem svijeta, kao i eventualne posljedice do kojih to može dovesti. Napravili su i nekoliko različitih aplikacija na kojima javnost može direktno vidjeti što se, kako i kada događa s klimatskim promjenama, ovisno o opcijama koje korisnik odabere, a na samim stranicama NASA-e je moguće vidjeti i nastale promjene kod otapanja ledenjaka. Spomenuti izvještaji dostupni su na mjesečnoj bazi. Znanstvenih istraživanja, dokumenata i izvještaja svakako ne manjka te bi ih zaista trebali shvatiti ozbiljno. Iako ih se takvima zapravo ne shvaća, mediji su odgovorni da upozore javnost na sve što se događa. Možda su veliki i zanimljivi medijski naslovi primjereni za temu o kojoj govore, kao i najbolji način da javnost shvati da se iza takvih naslova kriju uistinu alarmantni izvještaji, prognoze i već vidljive posljedice za Zemlju i njene stanovnike.