Izv.prof.dr.sc. Krešimir Buntak: „Održiva mobilnost i logistika jedinstven je suvremeni studij u ovom dijelu Europe koji nudi obrazovanje za zanimanja budućnosti“

Izv. prof. dr. sc. Krešimir Buntak pročelnik je Odjela za logistiku i održivu mobilnost na Sveučilištu Sjever. Od 1990. godine bavi se uglavnom menadžerskim poslovima, a od 2012. godine zaposlenik je Sveučilišta Sjever. Ponosan je na napredak Sveučilišta Sjever, a prelazak na online nastavu nije mu bio problem jer, kako kaže, još prije dvije godine je s kolegama i suradnicima održavao online ispite.     

S obzirom na to da imate dugogodišnje radno iskustvo na više različitih područja, u rasponu od javne uprave pa do menadžmenta u realnom sektoru, kako ste se odlučili za visokoobrazovni rad na Sveučilištu Sjever?

Moja odluka da nakon više od 20 godina obavljanja menadžerskih funkcija krenem s karijerom na sveučilištu zapravo je i logični slijed, budući sam s predavanjima i treninzima krenuo još 2004. godine na jednoj međunarodnoj školi. Od tada sam kontinuirano honorarni predavač i trener u više poslovnih škola i visokoobrazovnih institucija u Hrvatskoj, ali i izvan Hrvatske. U isto vrijeme moj interes za područje menadžmenta širi se i prema znanstvenim spoznajama te sam iz područja menadžmenta i doktorirao 2010. godine. Od tada počinje i veća aktivnost u pravcu znanstvenog rada te na poziv sadašnjeg rektora prof. dr. sc. Marina Milkovića, a nakon što sam već bio angažiran na tadašnjem Veleučilištu u Varaždinu i Medijskom sveučilištu, dolazim na naše Sveučilište.

Za kolegije poput menadžmenta mislim da je izuzetno važno da ga predaju stručnjaci koji imaju i prethodno iskustvo, jer time mogu u potpunosti predati potrebna znanja studentima. Tako da moj put zapravo kreće od obrazovanja odraslih dok sam radio kao menadžer i evo, budući da volim predavati i istraživati, mislim da je logičan nastavak rad na sveučilištu. No, moram priznati da sam i danas i dalje aktivan u realnom sektoru kroz različite projekte jer mislim da profesori na sveučilištu ne smiju izgubiti tu vezi s realnim sektorom zbog kvalitete i razvoja njih samih, ali i studenata i sveučilišta.

Kako ocjenjujete dosadašnji razvoj i dosege Sveučilišta Sjever? Ima li mogućnosti i za neke nove iskorake?

Budući da sam, može se reći, od prvih dana na Sveučilištu Sjever i pratim rast i razvoj naše institucije, mislim da smo ovakav rast i razvoj na samim počecima mogli samo sanjati. Broj studijskih programa i njihova raznolikost i suvremenost od početka do danas ukazuje na dinamičan rast, ali uz to mora se priznati i razvojna komponenta ne samo u kreaciji studijskih programa, kod nekih i jedinstvenost u ovom dijelu Europe, primjerice u pogledu studija Održive mobilnosti i logistike, već i u znanstvenom iskoraku objavljujući rezultate znanstvenih istraživanja naših djelatnika kroz čitav niz znanstvenih članaka u međunarodnim časopisima, nove znanstvene projekte za koje su osigurana sredstva iz domaćih i međunarodnih izvora te međunarodnu suradnju s ostalim institucijama u svijetu.

Mislim da je ovo vrijeme obilježila karakteristika brzog rasta i da će u idućem razdoblju biti važna komponenta razvoja u smislu podizanja osiguranja pretpostavki za visokokvalitetnom nastavom i znanstvenim istraživanjima sukladno potrebama gospodarstva i društva, ali korištenjem suvremenih spoznaja i tehnologija. Kao mlado sveučilište, s karakteristikama agilnosti i fleksibilnosti, nadam se da ćemo i dalje biti spremni odgovarati na izazove i potrebe gospodarstva i društva za kompetentnim kadrom, ali da ćemo se pozicionirati i u znanstveno-istraživačkom smislu.

Pročelnik ste novog studija Logistike i održive mobilnosti. Dojam je, međutim, da najšira javnost još u potpunosti ne shvaća što taj studij nudi i kakve su perspektive onima koji ga diplomiraju. Kako riješiti taj problem?

Kao što sam već i spomenuo, na našem sveučilištu unutar odjela Logistika i održiva mobilnost, na kojem sam pročelnik, formiran je diplomski studij Održiva mobilnost i logistika kao jedinstven suvremeni studij u ovom dijelu Europe koji nudi obrazovanje i osposobljavanje za, prema nekim istraživanjima, zanimanja budućnosti. Činjenica je da je to nastavak na naše preddiplomske studijske programe u Sveučilišnim centrima u Varaždinu i Koprivnici Logistike i mobilnosti, no sam program diplomskog studija proizašao je iz međunarodnog projekta u suradnji s Gradom Koprivnicom.

Najveći problem takvih inovativnih programa je nerazumijevanje ili percepcija prethodnog iskustva. Ako pogledate područje logistike, većina ga doživljava kroz prizmu skladišta i prijevoza. Međutim, danas logistiku gledamo kroz sve poslove, postupke i procese u realizaciji proizvoda i usluga. Tako da su i danas najpoznatije tvrtke kao Amazon zapravo logističke firme. Uzmite organizaciju jednog događanja poput Olimpijade i shvatit ćete da je za mjesec dana sportskih i ostalih događanja potrebno četiri godine ozbiljnih logističkih aktivnosti i poslova.

S druge strane, imamo područje održive mobilnosti, odnosno urbane mobilnosti koja je sastavni dio pametnih tehnologija industrije 4.0 i pametnih gradova u digitalnoj transformaciji društva. Ili elektromobilnost, uporaba dronova i sl. Nažalost, još uvijek nije u široj javnosti prepoznat značaj i potencijal studijskih programa. Iz tog razloga pokrenuli smo niz akcija promocije struke, no ovogodišnja događanja nisu nam baš bila sklona, tako da nismo uspjeli provesti natjecanje među srednjoškolskim učenicima da ih upoznamo s ovim područjem i zanimanjem budućnosti. Pogledajte reklamu Saponije i vidjet ćete da u zahvali onima koji su bili na prvoj liniji u borbi s Covid-19 spomenuti su i logističari. Svakako pozivam sve na našu Facebook stranicu „Logistika i održiva mobilnost“ na kojoj će moći dobiti niz zanimljivih informacija o struci i studiju. Danas s ponosom dijelim s vama veliko zadovoljstvo jer ove godine smo promovirali prvu generaciju magistara Održive mobilnosti i logistike kojima i ovim putem od srca čestitam.

Pandemija korona virusom je nenadano zahvatila sva područja našeg života i rada. Smatrate li da se Sveučilište Sjever uspjelo u kratkom roku dobro prilagoditi novonastaloj situaciji?

Reakcija Sveučilišta Sjever na novonastalu situaciju bila je brza i djelotvorna. U vrlo kratkom roku je cijela nastava prebačena na online nastavu primjenjujući različite online alate i platforme. No, nije samo nastava i rad sa studentima prešla u virtualno okruženje. I sve ostale aktivnosti su nastavljene dalje. Na odjelu koji vodim na tjednoj bazi odrađuju se koordinacije s nastavnicima, prati se i izvještava o realizaciji nastave i drugim aktivnostima. Imali smo i online sastanak s predstavnicima studenata na odjelu kako bi iz prve ruke dobili informaciju o tome kako oni doživljavaju nastavu i sve nastavne online aktivnosti. Kao što ste već mogli pročitati, na Sveučilištu Sjever su obranjeni i prvi online diplomski radovi i ja sam jako zadovoljan jer smo moje kolege i ja tijekom ovog vremena uspjeli održati i neke ispite, a i sam sam bio mentor na dva obranjena online diplomska rada.

Kako ste zadovoljni funkcioniranjem cjelokupne nastave na raznim online platformama? Hoće li se nešto od toga koristiti i nakon što se studenti vrate u svoje učionice?

Prelazak na online nastavu, kao što sam i rekao, bio je brz i učinkovit, no to ne znači da je bilo jednostavno, iako je većina nastavnika, a na našem odjelu svi nastavnici, koristila Merlin platformu u realizaciji nastave. Najveći dio nastave se sada na našim studijskim programima održava online u realnom vremenu. Moram reći da smo na nekim kolegijima moji suradnici i ja već prije dvije godine pokrenuli polaganje online ispita, tako da nam i nije to bila velika nepoznanica. Ipak, i studenti i nastavnici se slažu da jedva čekaju da se vrate u učione i laboratorij na nastavu. Svakako je dobro i mislim da će se i u budućnosti koristiti dio online nastave, sigurno više nego dosad, no ipak se svi slažu da je izuzetno važan kontakt nastavnika i studenta.

Što studente najviše potiče na rad tijekom nastavnog procesa? Što je najvažnije da i studenti i nastavno osoblje budu zadovoljni?

Za početak mislim da je ključ uspjeha motiviranost i nastavnika i studenta. S druge strane, otvorenost i spremnost na suradnju. Nastava je dvosmjeran proces u kojem obje strane moraju dati dio sebe da bi zajedno ostvarile ciljeve. Za nas profesore važno je osluškivati bilo studenata, biti uz njih i za njih kad god im  je to potrebno. Zagovornik sam studiranja po modelu koledža u kojem studenti žive i studiraju zajedno sa svojim profesorima. To je model koji omogućava kvalitetno studiranje i nadam se da ćemo jednog dana imati i tu mogućnost na našem sveučilištu.

Smatrate li da studenti nakon uspješnog okončanja studija na Sveučilištu Sjever imaju dovoljno znanja i vještina da bi mogli nalaziti svoje mjesto na tržištu rada?

Velik broj studenata koji su završili smjer vezan uz logistiku, danas je na odgovornim poslovima i pozicijama u gospodarstvu u Hrvatskoj i svijetu. O tome jesu li kompetentni govori i njihovo napredovanje pa ću pokušati odgovoriti primjerom. Jedan kolega, naš bivši student, nazvao me nakon nekog vremena da mi kaže kako je sretan što u je velikom projektu njegove firme izabran kao član tima, no da je ponosan što on jedini sve alate koje su strani konzultanti tijekom projekta tražili da se implementiraju već znao, jer ih je naučio tijekom studiranja na našem studiju. Smatram da taj primjer daje odgovor na vaše pitanje.