Izložba i performans Milana Božića u AK Galeriji

U subotu, 15. 10. 2016., održao se performans i otvorenje izložbe “Veni vidi” u prostorijama AK Galerije na prostoru koprivničkog kampusa. Riječ je o spletu više ideja konceptualnog umjetnika Milana Božića koji je na kraju rezultirao u dvostrukom događaju.

Sam performans započeo je otkrivanjem slike na plakatu koja prikazuje četiri povijesne osobe: Karla Marxa, Friedricha Engelsa, Vladimira Lenjina i Josipa Broza Tita. Na plakatu je zatim počeo ispisivati brojke koje su označavale važnije godine i stoljeća vezane uz hrvatsku povijest. Tako se tu našlo famozno stoljeće sedmo, deseto i za autora važnije godine: 897., 1918., 1928., 1941., 1945., 1990. i 2014.

Performans je završio paljenjem plakata i slike, što se može iščitati kao svojevrstan komentar umjetnika prema ideološkim podjelama u prošlosti u odnosu na stanje kakvo je danas.

Da bi priča bila potpunija, uz performans je bila pripremljena i izložba koja je prikazivala beskućnike i siromašnije ljude iz Pariza i Zagreba koje je autor osobno poznavao i živio s njima, ovjekovječivši ih u izložbi fotografija koju je zaokružio svojom osobnom pričom.

“Fotografije prikazuju siromašne ljude koji žive na cesti, ja sam ih nazvao golubovima. Golubovi iz Zagreba i Pariza, ljudi s kojima sam se ja družio i s kojima sam se sprijateljio. U Parizu sam bio mjesec dana i stekao sam prijatelje među tim ljudima koji nemaju ama baš ništa. Neke od tih fotografija prikazuju hranu koju sam tamo dobivao od njih. Iako nam je jezik ponekad bio problem, mi smo se fenomenalno razumjeli kao ljudi. Izložba prikazuje fotografije koje su nastale u razdoblju zadnjih petnaest godina.”, ovim je riječima izložbu ukratko objasnio sam autor, te nastavio objasnivši poveznicu s performansom: “Ove brojeve koje sam pisao označavaju važnije godine i razdoblja; 897. godina primjerice označava godinu kada Papa po prvi puta u svojim dokumentima spominje hrvatskog vladara; 10. stoljeće je vrijeme kralja Tomislava, poslije čega preskačem puno toga da bi došao do onoga što pamtimo mi, odnosno naši djedovi i bake.”

Tako ove napisane godine predstavljaju važnije događaje iz ne tako davne hrvatske povijesti, a uključuju godine početka i kraja nekog razdoblja, od Austro-ugarske preko Kraljevine Jugoslavije i NDH do početka i pada SFRJ. Kao zadnja godina navedena je 2014. kao razdoblje Hrvatske u Europskoj uniji koje i dalje traje.

“Ono što je zajedničko svim tim datumima i događajima, kao i ideji izložbe je to da su se uvijek mijenjali vladari, države i carstva su propadala. Imali smo feudalizam, socijalizam, sad imamo divlji kapitalizam i tako dalje. Vidimo da je sirotinja kroz sva ta razdoblja bila stalno tu. To je poanta performansa. Bez obzira na državno uređenje, sirotinja ostaje sirotinja, iskorištena od svih, bez ikakve empatije.” – završio je misao autor izložbe i performansa te pozvao okupljene na prigodni domjenak.