INTERVJU Gordana Tkalec: Naša želja je da se Sveučilište Sjever ucrta na mapi znanstvenih događanja u Hrvatskoj

Povodom Znanstvenih susreta koji se održavaju na Sveučilištu Sjever 21. i 22. listopada ove godine, razgovarali smo s Gordanom Tkalec, pročelnicom Odjela za novinarstvo i jednom od glavnih organizatora ovogodišnjih Znanstvenih susreta na Sjeveru.

Kako je došlo do ideje da Sveučilište Sjever organizira znanstveni skup?

Želimo pojačati svoju znanstvenu djelatnost, a jedan od tih načina je i organiziranje znanstvenog skupa. Upoznala sam akademika Solara prije dvije godine na Galovićevim jesenima u Koprivnici. On je bio jako zainteresiran za Sveučilište Sjever i želja mu je da sveučilište iz njegova kraja napreduje. Godinu i pol nakon našega susreta kolega Mario Kolar i ja razgovarali smo s profesorom Zvonkom Kovačem s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, inače mojim mentorom na doktoratu, koji je također iz ovih krajeva, točnije iz Donje Dubrave, da bismo mogli pokrenuti znanstvene susrete i organizirati ih povodom osamdesetog rođendana Milivoja Solara. Njegovim imenom bismo privukli velik broj sudionika; točnije eminentnijih znanstvenika iz ovog područja. Uz podršku Uprave Sveučilišta krenuli smo s projektom i pokazalo se da je to dobitna kombinacija; imamo pedeset i sedam sudionika skupa s gotovo svih sveučilišta u Hrvatskoj; Zagreba, Rijeke, Pule, Zadra, Osijeka, naravno i sa Sjevera. Imamo i sudionike sa Sveučilišta u Nišu, Podgorici i Skopju, a u organizacijskom odboru imamo i kolege iz Slovenije. Podršku smo dobili i od Grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije, njihovih turističkih zajednica, Podravke d.d. i još nekih privrednih subjekata iz ovoga kraja, a dobili smo i podršku lokalnih medija. Možemo reći da je regionalna želja za napretkom dovela do ovih Susreta.

Koja je važnost znanstvenog skupa za samo Sveučilište i za studente?

Prvenstveno, za studente da malo vide i osjete atmosferu na pravom znanstvenom skupu, da vide predavače koje inače ne mogu vidjeti, da malo prošire horizonte i da dobiju to neko novo znanstveno iskustvo. Mi smo sveučilišni studij i trebamo i takve sadržaje ponuditi svojim studentima, a Sveučilište Sjever dijelom dobiva i na promociji. Mi smo najmlađe javno Sveučilište u Hrvatskoj i jednostavno se moramo dokazivati da smo jednako dobri kao i ostali, ako ne i bolji.

Koji su bili kriteriji za odabir izlagača na znanstvenom skupu?

Poslan je poziv na različite institucije i stizale su prijave. Imali smo javni poziv na stranicama Sveučilišta. Dosta je široka baza i raspon tema. Kasnije ćemo, kada nam pristignu gotovi radovi, budući da su zasad samo pristigli prijave sa sažetcima, sve radove poslati na recenziju i objavu u skladu s njom.

Što se može očekivati po pitanju sadržaja na znanstvenom skupu?

Raznolik sadržaj. Teme su složene po sesijama. Uvijek idu dvije paralelne sesije tako da posjetitelji mogu kombinirati predavanja u jednoj sesiji s onima u drugoj. Ima i pauzi pa se eventualno mogu prebaciti s jedne sesije na drugu. Osnovna tema je Jezik književnosti, znanosti i medija.

Što Vi, kao organizatori, očekujete od ovog skupa?

Očekujem i nadam se da će se svi gosti dobro osjećati kod nas. Očekujem da osjete barem dio onog gostoprimstva koje mi kao profesori koji ovdje predajemo, a ne živimo ovdje, osjećamo u svakodnevnom radu. Da osjete duh ovoga kraja i da se Sveučilište Sjever ucrta na mapi znanstvenih događanja u Hrvatskoj.

Planira li Sveučilište Sjever i iduće godine organizirati ovakve skupove?

Vidjet ćemo točno. Zato smo i dali široki naziv ovim znanstvenim susretima, zovemo ih samo Znanstveni susreti na Sjeveru. Pokretač je ove godine Odjel novinarstva uz podršku Uprave i rektora. Međutim, sljedeće godine može bilo koji drugi odjel pokrenuti vlastitu temu, pozvati goste i napraviti znanstveno događanje. Ne mora nužno biti odjel za novinarstvo, čak bi bilo i dobro da se kroz godine malo rotira. Ovim prvim Susretima otvorit ćemo vrata za druge Susrete i još brojne Susrete poslije njih, Ja vjerujem da će ova ideja zaživjeti.