INTERVJU: Izv. prof. dr.sc. Iva Rosanda Žigo

Obrazovanje mora biti okosnica budućeg razvoja društva u svim njegovim segmentima

Zbog krize uzrokovane širenjem korona virusa, svi dijelovi društva gotovo preko noći morali su se prilagoditi na novonastalu situaciju. U obrazovnom sektoru fokus javnosti je većinom usmjeren na to kako se provodi nastava u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima i sveučilištima. Međutim, vrlo malo se spominju sve studijske vertikale, a posebice ona najviša – sveučilišni doktorski studij. Upravo o tome razgovarali smo s izv. prof.  dr. sc. Ivom Rosandom Žigo, pročelnicom Odsjeka za medije i komunikaciju te voditeljicom Poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija Mediji i komunikacija.

1. Nalazimo se u vrlo specifičnom razdoblju, obrazovanje je iznenada dobilo novu dimenziju. Nakon odluka Nacionalnog kriznog stožera da se nastava odvija na daljinu, doslovno ste bačeni u vatru. O doktorskim studijima se malo priča po medijima u tom kontekstu. Kako ste se Vi prilagodili?

 S obzirom na epidemiološku situaciju u Republici Hrvatskoj uzrokovanu novim korona virusom, na Sveučilištu Sjever je 14. ožujka 2020. obustavljena kontaktna nastava na svim Odjelima i Odsjecima. Odmah po objavi ove odluke Sveučilište je pristupilo prilagodbi u izvođenju nastave na daljinu, što se, dakako, odnosilo i na održavanje nastave na doktorskom studiju Mediji i komunikacija. Riječ je, svakako, o izazovnom trenutku koji poziva na brze, učinkovite i kvalitetne zahvate u sustavu obrazovanja na svim razinama i koji istodobno pokazuje kako obrazovanje i društvo znanja moraju predstavljati okosnicu budućeg razvoja društva u svim njegovim segmentima. Sustav visokog obrazovanja u razdoblju koje slijedi mora težiti aktivnom spoju temeljnog, konceptualnog znanja s informacijsko-komunikacijskim tehnologijama i na taj način doprinijeti razvoju temeljnih vještina, ali i zadovoljiti potrebama digitalnog doba. U tom smislu se kreću i očekivanja u organizaciji i realizaciji programa doktorskoga studija, ali i pripremi profesora za nove i drugačije oblike i metode u koncipiranja procesa učenja. Riječ je o aktivnom i dinamičnom procesu koji zahtijeva visoki stupanj angažiranosti svih dionika obrazovnog procesa. Velike zahvate u tom smjeru smo već i napravili, postavljajući osobiti naglasak na teme i načine provođenja istraživanja, ali i na doktorske disertacije na kojima se trenutno intenzivno radi. Osobito pažnju posvećujemo i novoj generaciji doktoranada koji se tek usmjeravaju prema svojim doktorskim temama jer smatram kako upravo oni moraju biti glasnici reformi koje je potrebno provesti u svim segmentima društva, od zdravstva, gospodarstva preko realnog sektora općenito do sustava obrazovanja. Upravo smo iz tog razloga u vrlo kratkom vremenu svu kontaktnu nastavu i prebacili u virtualno ozračje unutar kojega provodimo sve aktivnosti predviđene studijskim programom, od predavanja iz obaveznih predmeta, preko istraživačkih seminara i radionica do diskusijskih grupa. Sve ove aktivnosti provode se unutar 17 do sada otvorenih virtualnih učionica, uživo uz visoku stupanj interakcije što zahtijeva aktivni socijalni i kognitivni angažman pa je uloga profesora iznimno značajna i možda važnija nego ikada prije.

2. Kakve su reakcije doktoranada i profesora?

Moramo znati kako je nastavni proces iznimno kompleksan, a što se očituje kroz složene nastavne fenomene učenja i poučavanja povezane sa svim sudionicima didaktičkog trokuta: studentom, profesorom i nastavnim sadržajem. Sve navedene komponente u digitalnom ozračju zahtijevaju reorganizaciju, što znači da nas je situacija uzrokovana ovom pandemijom stavila pred veliku kušnju i zapravo ubrzala sve ono o čemu smo promišljali i ukazivali na nužne promjene koje se moraju dogoditi s ciljem redefiniranja ustaljenih metoda učenja i poučavanja. Kao voditeljica Poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija Mediji i komunikacija na Sveučilištu Sjever, svjesna sam svih mogućnosti, ali i nužnih promjena koje je potrebno provesti. Na trenutnu situaciju gledam kao na dobru priliku da se u sustavu obrazovanja općenito, a potom svakako i u kontekstu onoga na doktorskoj razini posegne za novim, drugačijim i inovativnim metodama kojima će se bitno utjecati na kvalitetu u organizaciji nastavnog procesa. U ovom trenutku interakcija s doktorandima je na zavidnoj razini, ulažu se veliki napori da se komunikacija odvija i održi doslovno na dnevnoj bazi. Profesori angažirani na studiju, mentori i studijski savjetnici aktivno sudjeluju u svim aktivnostima što sigurno utječe na zadovoljstvo doktoranada, ali i na kvalitetu samoga studija.

3. Mislite li da online pristupom gubite na kvaliteti studija? Što je s polaganjem ispita?

Doktorski studijski program Mediji i komunikacija koncipiran je na način da se nastava u okviru predmeta, istraživačkih seminara i radionica odvijaju intenzivno na prvoj godini studija. Doktorska razina studiranja znatno se razlikuje od preddiplomske i diplomske razine pa na čitavu organizaciju i načine provođenja nastavnih i ostalih aktivnosti, kao i na polaganje ispita treba gledati na drugačiji način. U temelju je doktorskoga studiranja intenzivni individualni istraživački rad, a ključan odnos jest onaj koji se uspostavlja na relaciji doktorand – mentor. Naši mentori svjesni su zahtjevnosti situacije, ali i općenito zadatka koji je pred njih postavljen i smatram kako cijeli proces ne trpi mnogo. Doktorandi redovito i vrlo aktivno odrađuju svoje istraživačke zadatke, što im omogućuje napredovanje kroz studij.

4. Na rasporedu su uskoro i obrane tema doktorskih disertacija? Kako ćete to odraditi ako se mjere produlje?

Na početku akademske godine izradili smo raspored i plan aktivnosti na doktorskom studiju od kojega ne bih voljela odstupiti. Tako smo za svibanj predvidjeli i prva predstavljanja nacrta tema doktorskih disertacija, koja će se sigurno održati. Evo, baš prije nekoliko dana organizirala sam online sastanak s doktorandima na kojem su izrazili želju da se predstavljanja ipak održe. U kontaktu sam s mentorima i ostalim profesorima te ćemo, ne bude li drugačije moguće, predstavljanje nacrta tema doktorskih disertacija održati u virtualnom okruženju 15. i 22. svibnja. Na ovim predstavljanjima sudjelovat će mentori sa svojim kandidatima, zainteresirani profesori, kao i ostali doktorandi, a cilj je doktorandima ukazati na eventualne nedostatke, ali i korekcije koje je potrebno napraviti u sklopu predloženih istraživanja. Nakon predstavljanja nacrta tema pokreće se i formalna procedura prijave i obrane teme doktorske disertacije, a sukladno Pravilniku o poslijediplomskim (doktorskim) studijima na Sveučilištu Sjever.

5. Doktorski studij Mediji i komunikacija ima već drugu generaciju upisanih doktoranada. Koliko ste zadovoljni dosad postignutim?

Sveučilište Sjever mlado je i ambiciozno sveučilište koje je u kratkom roku u različitim segmentima napravilo izvanredne rezultate. Smatram da su dobra atmosfera i poštivanje kreativnoga duha glavni pokretači, što se svakako očituje i na razini doktorskoga studija.

6. Doktorskih studija posvećenih medijima nema mnogo u Republici Hrvatskoj. Zašto je to tako i po čemu se ovaj specifični studij razliku je od ostalih? Koja će kompetentna znanja vaši doktori znanosti imati u odnosu na druge?

Naš je doktorski studij smješten u informacijsko-komunikacijsko polje društvenih znanosti, a takvih studija ima u Republici Hrvatskoj. Ono po čemu smo karakteristični jest činjenica da uistinu njegujemo visoki stupanj interdisciplinarnosti, uvažavajući pritom činjenicu da se istraživanja u području medija i komunikacije potpomognuta napretkom informacijskih tehnologija razvijaju iznimnom brzinom kako u teorijskom, tako i u metodološkom smislu. U najvećoj mogućoj mjeri nastojimo se približiti modernom formatu doktorske izobrazbe čiji je temelj izvorno istraživanje, a osnovni cilj uspješno obranjena doktorska disertacija i osposobljavanje doktoranada da postanu neovisni, profesionalni istraživači.

7. Kako komentirate činjenicu da mnogo studenata započinje studij, međutim relativno malo ih na kraju i doktorira? Koji je najčešći razlog za odustajanje i što je, po Vašem mišljenju, presudno da doktorand svoj studij dovrši do kraja?

Različiti su razlozi odustajanja, svaki doktorand jest individua s nekim vlastitim ciljevima, prioritetima, na koncu i nekom svojom sudbinom koja ga u određenom trenutku može navesti na neki posve drugačiji put. Mislim da zapravo uopće nije potrebno situaciju s malim postotkom završenih doktoranada gledati na takav način. Mnogo je važniji aktivni angažman, i izrada kvalitetnog, ali i provedivog osobnog plana razvoja svakog pojedinog doktoranda. Upravo na izradi osobnog plana razvoja jako inzistiramo jer smatram kako je ključan za kandidatov uspjeh. Na doktorskom studiju Mediji i komunikacija osobitu pozornost posvećujemo osobnom pristupu, što se ostvaruje kroz dva oblika podrške: dodjeljivanje studijskog savjetnika, a potom i mentora. Uloga savjetnika i mentora je presudna s obzirom na to da preuzimaju odgovornost pružajući podršku doktorandu u savladavanju svih programom predviđenih obaveza. Individualni pristup, fleksibilnost, ali sposobnost da „čujemo“ kandidata, njegove potrebe i zahtjeve važni su elementi za njegovo napredovanje.

8. Surađujete li s realnim sektorom? Kakve su njihove reakcije na ovaj doktorski studij?

Naš studijski program usmjeren je izobrazbi kompetentnog znanstvenog i stručnog kadra za potrebe realnog gospodarstva u regiji sjeverozapadne Hrvatske, kao i za obrazovanje znanstvenog kadra koji će predstavljati okosnicu budućeg modernog i inovativnog znanstveno-istraživačkog razvoja te će time pridonijeti pozicioniranju nacionalne znanosti u šire međunarodne okvire. U tom smislu surađujemo s različitim dionicima realnog sektora od velikih tvrtki poput Podravke, Belupa, Calsberga preko brojnih medijskih kuća i različitih ureda za odnos s javnošću, te CARNET-a do Hrvatske gospodarske komore kao krovne institucije u ovom segmentu. Većina navedenih dala je svoju potporu prilikom pokretanja studija, a i veliki broj doktoranada dolazi upravo iz spomenutih ustanova.

9. Što biste poručili budućim doktorandima? Zašto da upišu ovaj studij?

Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Mediji i komunikacija utemeljen je na Salzburg II preporukama kojima se nastoji istaknuti specifičnosti doktorske izobrazbe u Europskom istraživačkom prostoru, te u Europskom prostoru visokog obrazovanja. U nastojanju da se što je moguće više približimo suvremenim tijekovima doktorske izobrazbe, u program se nastojalo implementirati nekoliko važnih elemenata: unapređivanje znanja kroz izvorno istraživanje; naglasak uloge mentorstva; inzistiranje na transformaciji doktoranada u aktivnu, kritičnu masu; naglasak na interdisciplinarnosti; povećanje mobilnosti, i sl. Naglasak je na samostalnom kreiranju studijskih obaveza pa su iz tog razloga na studiju samo tri obavezna predmeta. Cijeli program koncipiran je u četiri modula (teorija, metodologija, istraživanje, znanstveni kolokvij) unutar kojih su doktorandima ponuđeni obavezni i izborni elementi pa je osobiti naglasak na osobnom planu razvoja. Faza podučavanja i istraživačka faza odvijaju se paralelno, što znači da je istraživanje zastupljeno od samog početka studiranja. Ukratko, osobitu pažnju posvećujemo individualnom radu s doktorandima, a predavanja čim je moguće više obogaćujemo gostovanjima međunarodnih profesora. Jednako tako, na godišnjoj razini organiziramo i doktorsku konferenciju na kojoj doktorandi imaju prilike iznijeti vlastita istraživanja te ih potičemo da se kao gostujući predavači uključuju i u nastavni proces. Sveučilište Sjever posebnu pažnju ulaže u istraživački rad mentora i profesora, a čemu svjedoče i financijske potpore za objavljivanje zajedničkoga rada. Držim da na Sveučilište Sjever pa tako i na doktorskom studiju Mediji i komunikacija prevladavaju fleksibilnost, kreativni pristup i dobri međuljudski odnosi što je od presudne važnosti za stvaranje kvalitetnog i poticajnog ozračja.