Imena luda nalaze se svuda

Hrvatsku krase brojna lijepa mjesta, sela i gradovi, a jesu li i njihova imena jednako tako lijepa i krasna – prosudite sami.

Babina Guzica, Ženodraga, Mrzla Vodica, Čista Velika, Donje Gnojnice, Gornje Cjepidlake?!
Zvuči nevjerojatno, ali istinito je. Možda je maštovito, ali lijepo… ne, to ne bismo baš rekli. O mnogim ovim mjestima nemamo podatke o tome odakle naziv potječe jer su imena poprilično stara i mijenjala su se tijekom povijesti.

Tako se, primjerice, pretpostavlja da je ime sela Ženodraga, nedaleko od otoka Višnjana u Istri, patronim koji je mutirao. Selo se zove Ženodraga od vremena bivše Jugoslavije, a na kartama Austro-Ugarske Monarhije zabilježen je naziv Zenandrago. Ovo selo danas broji 28 stanovnika, odnosno 9 obiteljskih kućanstava.

Vratimo se sada na najsmješnije i najneobičnije ime u Republici Hrvatskoj.

Kad bismo sastavljali „top-listu“ najgorih i najsmješnijih imena, broj jedan definitivno bi zauzela Babina Guzica. Zvuči užasno, pa je dobro to što nema stanovnika. Otočić je to u sklopu Nacionalnog parka Kornati, istočno od Smokvice Vele. Njegova površina iznosi 12 km², a najviši vrh visok je samo 18 metara. Ovo neprimjereno ime otoka seže u doba Austro-Ugarske Monarhije.

Sljedeće ime nije osobito smiješno, ali je poprilično neobično. Mrzla Vodica smjestila se u Gorskom kotaru, u općini Lokve na rubu Nacionalnog parka Risnjak. Iako nije toliko poznato, ovo mjesto je naseljeno i savršeno za ribolov i odmor u prirodi. Mrzlovodičko jezero nastalo je izgradnjom brane i spojeno je s Lokvarskim jezerom u koje se i ulijeva. Jezera su vrlo bogata ribama, a Lokvarsko jezero vlasnik je državnog rekorda potočne pastrve (99 cm, 8,5 kg, ulovljena 2000.). Također, važno je napomenuti da je 1996. u Mrzloj Vodici živjelo samo 10 obitelji, a danas ima cjelokupnu komunalnu infrastrukturu. Godina 1942. bila je izrazito teška za Mrzlu Vodicu. Fašisti su spalili čitavo selo, ubili šest mještana, a oko njih 500-tinjak odveli u logore iz kojih se 60-ak osoba nikad nije vratilo. U mjestu se nalazi spomenik borcima i žrtvama fašizma (1941. – 1945).

Naše sljedeće odredište je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u blizini Imotskog. Naselje obiluje povijesnim nalazima, to jest stećcima i bunarima iz turskih vremena. Riječ je o Čisti Velikoj kroz koju prolazi glavna cesta koja povezuje Imotski sa Sinjem. Smjestila se na zapadnom djelu Imotske krajine u srcu Zagore, a tragovi naseljenosti područja sežu daleko u prošlost. U Čisti Velikoj održava se festival Uz gangu i bukaru kojem je zadaća zadovoljiti sve žedne kulturno-tradicijskog izričaja i zabave. Prvi takav festival održan je 2006. godine u zaseoku Rojnice.

U Karlovačkoj županiji u sastavu općine Cetingrad nalaze se Donje Gnojnice. Niste pogrešno pročitali. Donje Gnojnice su naseljene i imaju 31 stanovnika (prema popisu iz 2011. godine). Od toga je 6 stanovnika mlađe od 30 godina, 10 je stanovnika u dobi između 30 i 60 godina, dok ih je 15 starije od 60 godina. Također, postoje i Gornje Gnojnice.

Nećemo više cjepidlačiti o Donjim Gnojnicama; možemo nešto reći i o Cjepidlakama! Cjepidlake se nalaze u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a naselja Donje Cjepidlake i Gornje Cjepidlake pojavljuju se pod tim imenom od 1890. godine. Do 1880. godine naselje se jednostavno zvalo – Cjepidlake. Nalaze se u maloj i nerazvijenoj općini Đulovac. Najznačajniji gospodarski subjekti u Cjepidlakama su vinogradi, a područje današnje općine Đulovac u prošlosti je bilo u sastavu općine Daruvar.

S ovom informacijom završit ćemo današnje putovanje – iako je ovo samo kap u moru neobičnih imena. Njih ima mnogo više, što možete istražiti i sami.