Hrana 2050: izazovi, inovacije i nove navike. Kako znanost i inovacije oblikuju naše buduće jelovnike
Posljednji dan UNIN Connect Weeka započeli smo temom Hrana 2050: izazovi, inovacije i nove navike. U vremenu brzih promjena u prehrambenom sustavu zbog tehnologije i novih navika u ovom panelu raspravljalo se o tome kako će izgledati proizvodnja i konzumacija hrane u narednim desetljećima.
Budućnost na tanjuru: Kako ćemo jesti 2050. godine?
Uvodnu riječ i perspektivu malih, inovativnih proizvođača dala je Silvija Repić, vlasnica i direktorica tvrtke Sana Delikatese d.o.o. Na pitanje kako odlučiti koji će proizvodi postati hit, Repić je iskreno priznala da pravu potvrdu daje isključivo tržište. „Mi smo malo poduzeće i nemamo resurse za velika istraživanja tržišta, pa to radimo na skromniji način pratimo globalne trendove, putujemo i istražujemo, a zatim okuse prilagođavamo našem podneblju,“ istaknula je Repić. Opisala je i njihov proces „primitivnog testiranja“ unutar tima i s partnerima, zaključivši kako se odluke donose u najboljoj vjeri, ali da se stvarni uspjeh vidi tek kada proizvod izađe na tržište uz pravu marketinšku podršku. Iako je danas nezaobilazan dio polica, u početku je vladao značajan skepticizam.
O tome što se događa iza kulisa razvoja takvih proizvoda govorila je dr. sc. Helena Tomić-Obrad, tehnologinja i stručnjakinja iz odjela Senzorika i nutricionizam u Podravki d.o.o. Ona je pojasnila ulogu tehnologa u analizi onoga što potrošači doista misle o proizvodu. Kroz različite metode senzorskih istraživanja, tehnolozi mjere svaki detalj – od mirisa do teksture. Dotaknula se i česte teme da je „hrana nekad bila bolja“. Iako to mijenja poznati okus, riječ je o nužnoj promjeni sastava radi očuvanja zdravlja potrošača, što je danas prioritet industrije.
Znanstvenu stranu ove transformacije predstavila je izv. prof. dr. sc. Ana Jurinjak Tušek s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Ona je na jednostavan način približila važnost matematičkog modeliranja u nutricionizmu. Pojasnila je kako matematički izračuni pomažu u kreiranju modernih proizvoda tako što optimiziraju sastojke prema potrebama tijela. Koristeći te modele, stručnjaci mogu dizajnirati hranu koja izravno pomaže u sprječavanju bolesti modernog društva.
Ljudska kreativnost, osjet okusa i razumijevanje navika potrošača ostaju ključni faktori koji će oblikovati našu prehranu do 2050. godine. Budućnost hrane tako ostaje u sigurnim rukama onih koji znaju spojiti preciznu matematiku, senzorsku privlačnost i tradiciju.
