Himba narod

Domorodački su narodi u Africi često smatrani jednim narodom, iako tamo postoji oko 500 različitih naroda i plemena. Afrika se prostire na površini od oko 30.244.050 četvornih kilometara čime pokriva ukupno 6% cijele zemljine površine. Njezini su stanovnici brojni, a čine čak 15% ljudske populacije što znači da tamo stanuje oko 1.225.080.000 ljudi. Središnju istočnu Afriku znanstvenici smatraju zemljom u kojoj je nastao čovjek. Pronađeni su ostaci najranijih hominida ili velikih majmuna, a i veliko nalazište Homo sapiensa ili današnjeg čovjeka za kojeg se smatra da se razvio tek prije 200.000 godina.

Povijest naroda Himbe

Uz narod imena San, Himbe su najstariji narod Namibije, pa i cijele Afrike. Sve do 16. stoljeća Himbe nisu bile poznate pod ovim imenom. Naime, prethodnik Himba bilo je pleme Herero. Tek nakon što je jedna skupina pripadnika tog plemena prošla granicu s Angolom, odvojili su se od Herero plemena. Tek se tada moglo reći da novi narod Himba postoji u namibijskom području. Svim se ovim događajima tek može reći da je nastalo jedno najosebujnije i najsposobnije stočarsko pleme u Africi. Himba narod objedinjuje oko 50.000 svojih pripadnika, a samo oko 3000 ih živi na području Angole.

Velik dio ostalih Himba živi na području koje nazivaju Kaokoland. Ovo se mjesto nalazi uz sam sjeverozapadni dio Namibije uz angolsku granicu i u početku je trebao biti samoupravno područje Himba naroda. No, kako je Namibija krenula u proces postizanja neovisnosti, sve su želje i planovi ovog naroda podbacili. Ovo se područje sada službeno naziva Kunene regija prema istoimenoj rijeci, iako je za Himbe to i dalje Kaokoland.

Način i stil života

Himbe su zaista poseban narod po načinu njihova života. Njihov socijalni status određen je ni više ni manje nego brojem stoke koju posjeduju. Monoteističko su društvo i vjeruju u jednoga boga kojeg nazivaju Makuru. Muškarci u zajednici brinu o stoki i ispaši, dok žene zajedno kuhaju, pomažu si u čuvanju djece i drugim poslovima. Zanimljivo je da u Himba narodu žene rade skoro sve poslove same zato što su muškarci većinu dana na kilometrima udaljenim pašnjacima kako bi se mogli brinuti o stoki, pa tako nije neobično vidjeti da žena u selu na primjer nosi drva za ogrjev.
Njihove su kuće, odnosno kolibe izgrađene od kombinacije kravljeg izmeta i blata. To je vrlo zahvalna kombinacija zato što u ljetnim vrućim danima unutra zadržava hladnoću, a hladnije noći ostaju toplije. Unutrašnjost tih koliba najčešće je ukrašena kožom životinja poput kravlje ili neke druge životinjske kože koja služi za spavanje ili dekoraciju. Posebno je interesantna činjenica da Himbe spavaju na drvenim jastucima zbog svojih frizura koje su jedan od izrazito zanimljivih simbola Himba naroda.

Himba žene

Žene u narodu Himba nose suknje i golog su gornjeg dijela tijela. Posebno su im bitne njihove frizure zato što upravo one prikazuju strukturu društva u kojem se nalaze. Djevojke u ranom pubertetu najčešće imaju dvije pletenice začešljane prema licu kako bi bile skrivene od mogućih udvarača. Nakon udaje, žene nose životinjsku kožu preko svoje frizure i to moraju nositi čak godinu dana. Nakon što prođe ovaj period u kosu mogu uplesti razne materijale ili nakit i prema tome pokazati jesu li udate ili ne. Udate žene nose više nakita od neudatih. Osim načina na koji pletu svoju kosu, poseban je i proces kojim ju mažu. Svoje tijelo, lice i kosu mažu posebnim pripravkom od zagrijanog maslaca i crvenim prahom naziva ochre koji dobivaju ribanjem kamena hematita. Taj se pripravak naziva otjize i temelj je ljepote pripadnica Himba narodu. Otjizu mažu na kosu i kožu, ali i odjeću i nakit kako bi bile što ljepše prema standardima njihova naroda. Otjizu se osim za ljepotu, koristi i za zaštitu od sunčeva zračenja i zaštitu od ugriza komaraca.

U Himba se narodu žene nikada ne kupaju vodom. Higijena i ljepota bitne su im, ali na njima svojstven način. Higijenu svog tijela i odjeće održavaju tako da u košari u obliku stošca zapale mirisno lišće naziva otjizumba i tako se „kupaju“ dimom. Ovaj način pranja svog tijela dimom smatra se još jednim načinom uljepšavanja u Himba narodu.

Himba muškarci

Kao i kod žena, frizura muškaraca u Himba plemenu vrlo je bitan pokazatelj socijalnog statusa. Dječaci obično imaju potpuno obrijane glave, dok dječaci u pubertetu nose jednu pletenicu začešljanu prema zatiljku, a ostatak kose obrijan. Jednom kada se ožene počinju nositi turban koji pred ostalim ljudima ne mogu skinuti nikada, osim kada tuguju. Rijetko se u Himba selima viđaju muškarci zbog toga što su tijekom cijelog dana na ispaši stoke koja je najcjenjeniji pokazatelj imućnosti jednog muškarca. Za razliku od žena, muškarcima je dozvoljeno kupanje vodom koje rijetko prakticiraju zbog nedostatka vode, pa ju radije međusobno podijele.
Himba narod smatra kako je muškarac spreman za ženidbu s navršenih 19 godina. Muškarci u plemenu Himba mogu imati i do dvadesetak supruga, ovisno o tome koliko si ih može priuštiti. Prvu suprugu biraju mu roditelji, a svaku iduću može odabrati i kupiti sam. Jedna žena košta ga od jednog do tri goveda, ovisno o dogovoru s njenim ocem. Himbe kažu kako je dragocjenije rađati žensku djecu zato što za njih mogu dobiti stoku koja je u Himba narodu vrlo cijenjen prikaz njihova socijalnog i materijalnog stanja. Sve supruge jednog muškarca zajedno brinu u ekonomskoj situaciji i raspolaganju obiteljskim novcem, i u tome se dobro slažu.

U Himba narodu, brak za ženu može nastupiti već s 10 godina, kada je još djevojčica i neće se smatrati punopravnom članicom u smislu žene sve dok ne rodi prvo dijete.

Djeca u plemenu Himba

Datum rođenja djeteta u Himba narodu ne računa se kao kod većine ljudi, na dan kada je dijete rođeno. Ne računa se ni na dan kada je ono začeto, već na dan kada je njegova majka odlučila imati dijete. Nakon te odluke, ona ode u šumu i sjedne ispod drveta i meditira. Kada začuje pjesmu svog budućeg djeteta, vraća se u selo i tu pjesmu uči svog supruga, a kasnije i ostatak sela. Ta pjesma obilježava cijeli život tog djeteta i pjeva mu se kada se rodi ili kada napravi nešto prekrasno u znak podrške. No, osim u dobrim situacijama, njegova se pjesma pjeva i kada počini neki prekršaj ili zločin zato što Himba narod ne vjeruje u kažnjavanje. Oni vjeruju kako kada pojedinac napravi nešto loše, čuje svoju pjesmu i više nikada nema potrebu učiniti nešto što bi povrijedilo nekoga drugoga. Ta se pjesma pjeva i svakom pripadniku Himba naroda kada umire.

Himba narod posebno je zanimljiv zbog svih svojih kulturnih razlika u odnosu na ostatak svijeta. Neobičan suživot muškaraca koji samo brinu o stoki, dok žene rade sve ostale poslove koji su potrebni za normalan život, zaista prikazuje različite strukture društava oko nas. Himbe su posebne po svom stilu i načinu oblačenja ili njihovim frizurama i malo tko može zamisliti kako je s takvim pletenicama spavati na tvrdom, drvenom jastuku. Himbe odbijaju potpuno podići modernom načinu života, pa u trgovinu odlaze samo po kašu i ne žele se sjediniti s ostalim modernim stanovništvom.

Svoje su živote oblikovali na sebi svojstven način i žele ostati vjerni sebi i svojim precima. Samo hrabrost, želja i čvrsta volja mogu ostvariti ovakav tradicionalan suživot muškaraca i žena koji izgleda da nikada neće potonuti.