Film

U potrazi ste za savršenim filmom koji ćete pogledati? Nemojte tražiti nove naslove. Vrijeme kada kinematografija stoji zbog epidemije savršen je trenutak za pogledati najbolje filmske klasike. Bilo da ponavljate gradivo ili ste neki propustili pogledati, sada je pravi trenutak za isplanirati filmsku večer u svom domu.

U nastavku vam donosimo popis 10 kultnih klasika starih 50 godina i više koji su imali nemjerljiv utjecaj na svjetsku kinematografiju i na cjelokupni razvoj sedme umjetnosti. Moramo napomenuti da filmovi nisu poredani od najboljeg prema najlošijem, već preporučujemo da ih pogledate sve.

Citizen Kane (1941.)

Charles Foster Kane, protagonist ovoga filma, radi u izdavačkoj kući i pratimo njegov put od mladenačkog zanosa i gledanja na svoju profesiju kao na idealističku društvenu djelatnost, a kroz film postaje nepokolebljiv i nemilosrdni lovac na moć. Građanin Kane smatra se jednim od najboljih filmova ikad, a 2007. godine je dobio i nagradu Američkog filmskog instituta za najbolji američki film svih vremena. Glavnu ulogu i režiju potpisuje nezaboravni i maestralni Orson Welles.

Vertigo (1958)

Vertigo je kultni psihološki triler redatelja Alfreda Hitchcocka. Radnja se vrti oko detektiva Johna Fergusona kojeg glumi John Stewart i kojeg progone sjećanja na tragediju kojoj je nazočio na poslu. Loveći kriminalca u potjeri, pao je s krova i jedva spasio svoj život. Čovjek koji ga je spasio, policajac, u toj akciji je poginuo i detektiva Fergusona to nastavi proganjati kao i strah od visina. Nadalje,  Ferguson pomiješa privatno i poslovno te se zaljubljuje u gospođu koju počinje uhoditi.

The Wizard Of Oz (1939.)

Čarobnjak iz Oza nezaboravni je znanstveno-fantastični mjuzikl iz davne 1939. godine. Redatelj Victor Fleming svoj film je temeljio na knjizi Franka Bauma i oduševio je, za to doba, još neviđenim specijalnim efektima. Film prati Dorothy Gale (odlična Judy Garland) koja sanja  život u idiličnom i utopijskom mjestu bez problema. Kada tornado zadesi selo u kojem živi, Dorothy utone u san u kojem sa svojim psom Totom završi u čarobnoj zemlji zvanoj Oz. Osim Dorothy, film pamtimo i po pojavljivanju strašila, limenka, lava i vještice. Naslovna pjesma „Over the rainbow“ i dan danas se može čuti na radio postajama (skoro 80 godina kasnije).

Casablanca (1942.)

Casablanca, film koji je dobio ime po mjestu radnje – gradu u Maroku, političko–romantična je drama. Iako u trenutku izlaska nije bio iznimno cijenjen te prepoznat od kritike i publike, film danas ima kultni status. Redateljstvo potpisuje Michael Curtis, glavni glumci su legendarni tandem Humphrey Bogart i Ingrid Bergman. Film je osvojio tri Oscara – za najbolji film, najbolju režiju i najbolji adaptirani scenarij. Bogart i Bergman glume Ricka Blainea i Ilse Lund, zaljubljeni par kojemu ratna zbivanja otežavaju ljubav.

Modern Times (1936.)

Film koji je režirao, producirao i u njemu glumio neponovljivi Charlie Chaplin, zauvijek će imati mjesto na popisu najpoznatijih filmova u povijesti. Film je nijem, ali sadržava sinkronizirani zvuk i glazbu. Iako je klasificiran kao komedija, film ima i političke konotacije aktualne u vrijeme snimanja. Charlie Chaplin neumorno radi na traci u tvornici, a rad bez prekida ga izluđuje te on završava u ludnici. Pušten iz bolnice, slučajno se nalazi usred demonstracija i tu počinje niz nestvarnih i humorističnih događaja…

Psycho (1960.)

Još jedan film na popisu koji je režirao Alfred Hitchcock. Scena pod tušem i melodija u pozadini, vjerojatno je jedna od najpoznatijih i najparodiranijih scena u povijesti filma. Radnja filma vrti se oko Marion (Janet Leigh) koja se s ukradenim novcem skriva u motelu Normana Batesa (Anthony Perkins). Film je temeljen na istoimenom romanu Roberta Blocha koji je djelomično temeljen na istinitom događaju, a osvojio je Zlatni globus za najbolju žensku ulogu (Janet Leigh).

Metropolis (1927.)

Najstariji film na našem popisu, nevjerojatno je tehnološki napredan za vrijeme u kojemu je snimljen. Također, spada u kategoriju Europskih filmova, snimljen je u Njemačkoj pod redateljskom palicom Austrijanca Fritza Langa i smatra se prvim znanstveno fantastičnim filmom u povijesti. Autor scenarija je također Lang, radnja je smještena u budućnosti a film je pun specijalnih efekata s budžetom od tada astronomskih 5 milijuna njemačkih maraka.

Radnja se odvija u fiktivnom gradu Metropolisu gdje žive dvije klase: jedna koja se samo zabavlja i druga koja naporno radi. Radnja se komplicira kada pripadnik više klase Freder tajno ulazi u nižu klasu kako bi bio blizu djevojke u koju se zaljubi, Marije. Film je nevjerojatno bogat scenografijom, vrhunskom glazbom i veoma je maštovit.

Seven Samurai (1956.)

Film legendarnog japanskog filmaša Akira Kurosawe ima posebno mjesto u svjetskoj filmskoj povijesti. Radnja se odvija u 16. stoljeću u Japanu, a prati samuraja Kanbeia koji se svojom pojavom oduševljava stanovnike provincije u kojoj se zatekao. Ohrabren popularnošću započinje potragu za sebi sličnim samurajima s kojima će braniti selo riskirajući tako svoje živote.

Dr. Strangelove Or How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb (1964.)

U ovom kultnom klasiku briljira svestrani Peter Sellers u nekoliko uloga. Film je satirički osvrt na ratovanje (i tada aktualni Hladni rat) te ismijavanje potenciranja opasnosti od vojnih napada drugih država. Film je režirao Stanley Kubrick, a radnja filma se vrti oko američkog generala koji se zabarikadirao u vojnoj bazi i želi napasti Sovjetski savez nuklearnom bombom. Peter Sellers je za svoje uloge u ovom filmu bio nominiran za Oscara, a u filmu je utjelovio fiktivnog američkog predsjednika Merkina Muffleyja, Lionela Mandrakea i osebujnog nacističkog doktora Strangelovea.

Gone With the Wind (1939.)

Zameo ih vjetar film je koji je osvojio rekordnih deset Oscara, a napravljen je na istoimenom romanu Margaret Mitchell. Radnja filma smještena je u vrijeme Američkog građanskog rata i prati život Scarlett O’ Hare (Vivian Leigh). Na ljubavnoj drami koju je dovršio redatelj Victor Fleming, radila su tri različita redatelja koja su odustajala zbog visokih zahtjeva produkcije. Film se smatra jednim od najisplativijih filmova svih vremena. S uloženih 3,9 milijuna dolara (tada treći najskuplji film svih vremena) ostvario je zaradu od vrtoglavih 400 milijuna. Prilagođeno inflaciji, film je u današnjim pojmovima zaradio gotovo 4 milijarde dolara. Film prati ljubav između Scarlet O’ Hare i Rhetta Butlera (Clark Gable), a poznat je i po jednoj rečenici koja je i dan danas jedna od najprepoznatljivijih filmskih ikad – “Frankly, my dear, I don’t give a damn”.

?>