Feljton: Neverbalna komunikacija – Kako pročitati misli?

Nakon što smo saznali ponešto o čitanju lica i govora tijela, vrijeme je da sve pokušamo povezati. Niste mislili da se od toga sastoji čitanje misli, zar ne? Kako bismo nekome mogli pročitati misli, moramo biti svjesni da će tu veliku ulogu igrati i poznavanje sugovornika.

Čitamo li misli, a da nismo svjesni?

Prema Richardu Websteru, autoru knjige Čitanje misli – brzo i lako – postoje dva načina na koja to možemo činiti. Prvi način je onaj spontani koji se događa prilikom rizičnih situacija kada u nevolji šaljemo poziv za pomoć bliskoj osobi. Drugi način je onaj koji nas zanima. On je najčešće unaprijed smišljen. Naravno, radi se o telepatiji.

Ona se počela istraživati 1882.g. kada je nastao i sam pojam. Leonid L. Vasiliev je bio ruski parapsiholog koji je bio uvjeren kako se misli prenose elektromagnetskim zračenjem.  Kako bi došlo do telepatije najčešće mora postojati jaka emocionalna veza između osoba. Stoga nije ništa neuobičajeno da se ona najčešće razvija između članova obitelji. Ako ste se ikada zapitali kako bi vama bilo u koži druge osobe, znači da ste osjetili veoma poznat pojam empatije. Upravo preko empatije, razvijamo način misli koji ta osoba ima u dotičnome trenutku, samim time, možemo reći kako smo svi barem jednom pročitali misli nekome. Našim pozitivnim mislima razvijamo ugodnu atmosferu za razgovor i potičemo sklad te prisutnost između nas i sugovornika.

Važnost razumijevanja razlika

Da bismo mogli stvoriti ranije spomenutu ugodnu atmosferu moramo krenuti s pretpostavkom kako smo svi različiti. Ne možemo nikome pročitati misli ako ne razumijemo njegovu osobnost. Prema Lewisu Goldbergu, profesoru sa Sveučilišta Oregon, osobnost svakog od nas sastoji se od pet osobina – savjesnost, ugodnost, neurotičnost, otvorenost i ekstrovertiranost. Savjesni ljudi su marljivi, usmjereni na cilj i dobro organizirani. Ljudi koji znaju kontrolirati ugodnost su spremni na suradnju, brižni su i ljubazni. Neurotični ljudi su često tjeskobni i nesigurni. Dok su otvoreni ljudi najčešće maštoviti i kreativni te neovisni u razmišljanju i postupanju. Kod ekstrovertiranih ljudi ćemo prepoznati susretljivost, entuzijastičnost i pozitivnost, a kod ljudi s nižom razinom ekstrovertiranosti plahost i nervozu. Kao primjer možemo uzeti druženje. Na druženje će osoba koja je dominantno savjesna vrlo vjerojatno stići na vrijeme, dok će dominantno neurotična osoba biti preopterećena vlastitim dojmom. Ekstroverti će puno pričati, a osobe s izrađenom ugodnošću će biti društvene i zainteresirane za razgovor. Otvoreni ljudi će u svaki razgovor donijeti zanimljiv novi pristup. Poznavanjem ovih činjenica moći ćemo razumjeti tuđe misli.

Lice i tijelo kao bitni faktori

Upravo su nam lice i tijelo jedni od glavnih faktora čitanja misli. Svaka osoba nesvjesno prenosi svoje misli i osjećaje putem govora tijela i raznih ekspresija lica. U trenucima razgovora najbolje je da se prepustimo vodstvu naše intuicije, jer naša podsvijest itekako zna što osjećamo. Prilikom razgovora lice je jedan od ključnih faktora, stoga je veoma važno da ga znamo pročitati. Najviše osjećaja dobit ćemo iz gledanja u oči. Jedan pogled dovoljan je da nas „ubije“ ili da nam se „nasmije“. Sjetimo se da kod raširenih zjenica možemo vidjeti koliko je osoba doista zainteresirana za razgovor ili je čak u strahu. Također putem kontakta očima možemo vidjeti iskrenost, povjerenje, pa čak i simpatiju. Stoga je veoma važno da znamo razlikovati mrki pogled od straha, nemirnih očiju, gledanja gore i mnogih drugih. Tako za primjer možemo uzeti obaranje pogleda koji ljudi često rade namjerno kako ne bi uvrijedili osobu za koju smatraju da je dominantnija. Uz to eje veoma važno poznavati osnove govora tijela kako bismo ih mogli povezati s licem i što bolje razumjeti misli sugovornika. Još jedna stvar kod govora tijela o kojoj nismo ranije govorili je disanje. Osobe koje su  opuštene će disati duboko i polako, dok će osobe koje su napete disati brzo i kratko.
Također brzo disanje može biti i u trenucima kada osoba nešto skriva i kada se ne osjeća ugodno. S druge strane, polagano disanje osobe, prema mišljenju stručnjaka, ukazuje na istinu.

Svakodnevno čitanje misli

Kao što sam ranije spomenula, mnogi ljudi nesvjesno čitaju misli te uz prirođenu vještinu čitanja neverbalne komunikacije, procjenjuju druge osobe. Ako smatrate da nemate vještinu čitanja govora tijela, ne brinite, jer se ona može razviti. Još jedan od načina čitanja misli koje koristimo svaki dan, a nismo toga svjesni je kada želimo stupiti u kontakt s nekime. Koliko puta smo razmišljali o nekoj osobi te nas je ona kontaktirala nakon nekoliko sati? Ako je za vjerovati na riječ stručnjacima, upravo taj fenomen se događa slanjem naših misli koje tada druga osoba prima. Kao jedan od možda najboljih načina vježbanja čitanja misli je slanje ljubavi i prijateljstva dragim osobama. Znam da sve zvuči veoma neuobičajeno, ali je besplatno probati. Pokušajte sjesti u naslonjač i zatvoriti oči. Zatim se potpuno opustite i zamislite sebi dragu osobu. Vizualizirajte vaše zadnje druženje i sjetite se svih osjećaja ljubavi i radosti koje imate prema njoj. Prema dokazima stručnjaka, osobe koje su radile tu vježbu su postale znatno bliže s prijateljima na koje se misao odnosila. Naravno, svemu pristupite sa znatiželjom i „open minded“ stavom.

Telefonski pokus

Prema istraživanjima dr. Sheldrakea na britanskoj televiziji, ovaj pokus je imao rezultate od 50%, no o čemu se radi? Nazovite nekolicinu prijatelja (troje ili četvero) i dogovorite s njima da vas nazovu u određeno doba dana. Zatim prije nego što dođe taj trenutak recite prijateljima da tko god će zvati, prije poziva se mora fokusirati na vas. Zatim vi pokušajte pogoditi koji od njih će vas nazvati. Možete reći nekome od ukućana kako mislite da će vas nazvati npr. Marija te vidite jeste li pogodili. Pokus je prvi puta izveden na Fakultetu Goldsmith u Londonu, a rezultati su bili 40% od 570 pokušaja. Ako vam ipak pokus ne uspije, barem ćete se malo zabavili i zaintrigirati maštu.

Koliko god je važno poznavati neverbalnu komunikaciju s jednim se moramo složiti. Radi se o velikoj količini pojmova, no s dobrim poznavanjem istih možemo si znatno olakšati svakodnevne životne situacije.