Društvene mreže kao spas poražavajućoj hrvatskoj kulturi čitanja

U petak 23. travnja održana je jubilarna, deseta Noć knjige. Organizatori događaja  tom prilikom naručuju istraživanje tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj s ciljem rekapitulacije stanja u društvu kada je u pitanju  čitanje.

Istraživanje je  provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu,  osobnim anketiranjem u kućanstvima 1000 ispitanika reprezentativnih po dobi, spolu i regiji za populaciju Republike Hrvatske,  te na 800 ispitanika putem interneta.

Prema rezultatima istraživanja ukupna čitanost u Republici Hrvatskoj iznosi  45%. Usporedbom ovih rezultata s onima prijašnjih godina ustanovljeno je kako se čitanost nije promijenila već treću godinu zaredom.  Istraživanje je također pokazalo i kako najveći postotak ispitanika pročita 1 – 3 knjige u godini dana, što ukupno čini 20% populacije RH.

Međutim, valja napomenuti i kako je 21% ispitanika tzv. online populacije čitao  više za vrijeme pandemije nego prije nje, međutim  svaka treća osoba (39%) je čitala u većoj mjeri nego inače samo za vrijeme  najstrožeg zatvaranja.

Kao odgovor na pitanje Zašto ste tijekom pandemije čitali više?  najveći broj ispitanika (49%) je naveo kako su tako izbjegavali vijesti o pandemiji. Knjigu kao sredstvo izbjegavanja dosade je navelo 40% ispitanika,  dok je 12% njih knjigu koristilo kao sredstvo za smanjene vremena provedenog na internetu. Također 16% ispitanika je navelo kako su se čitanjem borili protiv depresije i negativnih osjećaja.

Najveći broj ispitanika čita detektivske i kriminalističke romane, njih 30%, dok samo 3% čita poeziju i dramske tekstove. Istraživanje je također pokazalo kako 11% ispitanika bira djela stranih autora, dok 8% ispitanika ipak prednost daje domaćim autorima.

Većina ispitanika je navela kao se  o knjigama i preporukama  za njih informira putem društvenih mreža. Ako uzmemo u obzir  da u Hrvatskoj  sve više raste trend preporuka knjiga putem društvenih platformi, osobito Instagrama, Facebooka ali i jednog, za naše područje još u  povojima YouTube-a. U svijetu se ovaj oblik kreiranja sadržaja  naziva BookTube te je iznimno popularan među ljubiteljima književnosti. 

Svoju ljubav prema pisanoj riječi sa svojim tehnološkim znanjem spojila je i Katarina Radetić, te pokrenula jedan od prvih YouTube kanala  posvećenog   promociji knjiga, simpatičnog imena: Knjigaj se.  Nerazvijenost ovakvih kanala i slabo praćenje literarnih sadržaja nije obeshrabrila mladu Puljanku koja je svoje znanje o tehnologiji spojila s hobijem i svojim pratiteljima donosi zanimljive preporuke, dnevnike čitanja i ostale formate po uzoru na svjetske kreatore. Njezin kanal trenutno broji nešto više od tisuću pretplatnika.

Za portal glasa Istre izjavila je kako od ovog za razliku od svojih svjetskih kolega ne zarađuje, no možda se  to u budućnosti promjeni, jer je iznimno motivirana, pa čak i u ovim vremena kad se mnogi od nas bore s time : “Nema još zarade, to je moj veliki hobi, strast, no s vremenom, kada broj pratitelja bude rastao, bit će moguća i neka zarada. Sada se time ne opterećujem. Namjera mi je predstaviti recimo pedesetak knjiga godišnje. Stalno sam zaposlena u Medvid produkciji, a budući da imam fleksibilno radno vrijeme, ovisno o projektima koje radim, uspijem se organizirati i posvetiti se “knjigajse”. Bila sam prva book Tuberica, ili zasigurno jedna od prvih, sada ih ima još. Kod nas je to nešto novo, dok u zemljama engleskog govornog područja ih ima dosta, više vrsta book tubera s razno-raznim književnim preporukama.  Nije mi ponestalo motivacije, dapače, zbog sadašnje situacije imam je samo još više. Želja mi je uljepšati ljudima dane koliko je moguće, možda ih malo i skratiti i ponuditi im neke naslove koji će ih teleportirati u neke druge svjetove te će, bar na kratko, misliti na nešto drugo.” Trenutno na  našoj kao i na stranoj sceni postoji velik broj kanal i blogova koji se bave upravo kreiranjem  sadržaja posvećenog knjigama. Najpoznatija hrvatska književna kritičarka Jagna Pogačnik  je u intervjuu za portal brendkultura.com izjavila kako su blogovi  fenomen o kojem bi trebalo napraviti ozbiljno istraživanje. Sadržaji dostupni na društvenim platformama imaju osim velike posjećenosti i velik utjecaj na osobe koje taj sadržaj konzumiraju, a nije provedeno ni jedno istraživanje koje bi točno pokazalo kako se ovaj trend odrazio na knjigu i izdavaštvo u cjelini.  U tom istom intervjuu se spominje kako je najveći problem književnih blogova  nedostatak stručnog znanja.  Međutim, književni blogovi i društvene mreže  su popularizirali kulturu čitanja upravo zbog načina prezentiranja knjige koji je jednostavan i svima razumljiv.

Izvor naslovne fotografije: Pixabay