Doc.dr.sc. Marijana Neuberg: „Simbioza teorijskog znanja i praktičnih vještina stavlja studente Sveučilišta Sjever na tržištu rada u prednost nad ostalima“

Doc.dr.sc. Marijana Neuberg, doktorica znanosti iz područja socijalne gerontologije, pročelnica je Odjela za sestrinstvo na Sveučilištu Sjever. Svoje radno i profesionalno iskustvo stekla je na radu u kliničkim uvjetima (KBC Zagreb, Bolnica Novi Marof), u odgojno- obrazovnim (Medicinska škola Varaždin) te obrazovnim ustanovama (Sveučilište Sjever).  Članica je Predsjedništva i zamjenica predsjednice Hrvatskog društva medicinskih sestra u palijativnoj skrbi.

Recenzentica je za brojne stručne časopise,  a aktivno je su sudjelovala/je u provedbi šest istraživačkih projekata, u kojima je vrednovala i provodila edukaciju zdravstvenih djelatnika. Uže područje interesa su joj oblici i pojava nasilja u institucijama, sigurnost pacijenata, stres i sindrom sagorijevanja kod zdravstvenih djelatnika.

Osim toga, članica je Projektnog tima za palijativnu skrb na području Varaždinske županije te brojnih znanstvenih i stručnih obora. Autorica je i koautorica velikog broja znanstvenih i stručnih radova, kongresnih priopćenja i poglavlja iz područja sestrinstva, gerontologije i palijativne skrbi. U razgovoru s doc. dr.sc. Marijanom Neuberg saznajemo kako se Odjel sestrinstva na Sveučilištu Sjever prilagodio situaciji vezanoj za pandemiju korona virus te koja je tajna velike popularnosti najbrojnijeg Odjela na Sveučilištu Sjever.

S obzirom na veoma specifično razdoblje u kojem se cjelokupni obrazovni sustav trenutačno nalazi, a kompletna se nastava odvija na daljinu, stvari su se doslovno preko noći promijenile. Kako ste se Vi prilagodili ovoj situaciji? Velik broj Vaših studenata zaposleno je ili stažira radi upravo u zdravstvenim sustavima, kakva je situacija po tom pitanju?

Odjel za sestrinstvo najbrojniji je odjel na Sveučilištu Sjever, a naši su studenti ujedno i zdravstveni djelatnici koji trenutačno rade u iznimno zahtjevnim uvjetima: neki su premješteni na druge odjele, rade u dežurstvima po nekoliko dana, izloženi su velikom stresu u kontaktu s bolesnicima. Sestrinstvo kao profesija svakodnevno se suočava s požarima i vatrom te nam nije bila teška prilagodba; i nastavnici i studenti vrlo su vješto usvojili sve nove vještine te se svi oblici nastave odvijaju svakodnevno prema rasporedu. Iako su uvjeti drugačiji nego što bi bili na Sveučilištu, nastavnici se maksimano trude poticati intelektulanu znatiželju studenata, a studenti marljivo prate nastavu i stječu nova znanja.

Kakve su dosadašnje reakcije studenata i profesora na Vašem odjelu? Kako provodite online nastavu?

Nastava se od prvog dana promjena održava online u realnom vremenu preko nekih od platformi. Reakcije su vrlo pozitivne, imali smo goste predavače online iz Zagreba i Rijeke kao što bi to bilo u normalnim okolnostima, kolegica iz Slovenije održala je svoje predavanje na diplomskom studiju. Studentima se čini da je i više obaveza u online nastavi budući da određene aktivnosti koje bi inače rješavali zajedno s nastavnikom u predavaonici kroz diskusiju, studenti sada veliki dio najprije rješavaju samostalno, a onda zajedno s nastavnikom na online nastavi. Međutim, upravo zbog specifičnosti sestrinskog poziva nastavnici su svjesni da neki studenti koji su u dežurstvu ne mogu biti prisutni na seminaru ili vježbama pa je studentima omogućeno da mijenjaju grupe, odnosno da prisustvuju nastavi u onim termina koji im zbog posla najviše odgovaraju. Već smo imali i live javljanja studenata iz hitne službe, operacijske sale i bolničkih odjela. Odjel za sestrinstvo posjeduje sjajno opremljene kabinete zdravstvene njege u kojima bi studenti u normalnim okolnostima imali vježbovnu nastavu, stoga će nastavnici u narednom tjednu uz poštivanje svih zaštitnih mjera snimiti izvođenje određenih vještina i intervencija te na taj način olakšati učenje našim studentima.

Mislite li da možda da online pristupom gubite na kvaliteti studija u pojedinim dijelovima? Kakva će biti situacija s polaganjem ispita, jeste li navedeno već razradili?

Smatram da je provedena nastava na vrlo visokom nivou, nastavnici su napravili snimke predavanja i vježbi i postavili ih na Merlin kako bi studenti koji rade mogli kasnije isto preslušati. To je  dodana vrijednost posebice kod ovako specifičnog studija gdje više od polovice studenata radi u zdravstvu. Kvalitetu smo unaprijedili gostima predavačima, novim tehnologijma, no nedostaje nam živi kontakt sa studentima. Ovaj studij se osim na velikoj razini znanja temelji na empatiji, komunikaciji s pacijentom i njegovom obitelji, na radu u timu i na brojnim praktičnim vještinama. Veselimo se popuštanju mjera kako bi praktične vještine ove regulirane profesije proveli tamo gdje im je i mjesto – u kliničkim uvjetima. Polaganje ispita smo detaljno razradili, neki naši nastavnici već desetak godina provode kolokvije na Moodleu, a sada na Merlinu; tako da smo izmijenili svoja iskustva i poučili nastavnike i ovim vještinama. Uprava Sveučilišta je izradila vrlo detaljne upute o provedbi kolokvija online. Naši studenti predaju i prezentiraju svoje seminare i vježbe online u realnom vremenu nastavnicima, komentiraju i raspravljaju zajedno. Dio ukupne ocjene iz kolegija činiti će svakako i drugi elementi aktivnosti studenta kao što su izvršeni seminari, obrada prikaza slučaja, problemski zadaci, izrada projekata i sl.

U tijeku su i obrane završnih i diplomskih radova na Sveučilištu Sjever. Poznato je kako je Sveučilište Sjeveru među prvima uvelo online obranu. Jeste li i Vi na Odjelu već  imali online obranu ili možda uskoro planirate? Smtrate li da se i budućnosti takva praksa može nastaviti?

Odjel za sestrinstvo među prvima je krenuo sa provedbom obrana online, te gotovo svakodnevno imamo jednu do dvije obrane završnih radova. U ovom trenutku ovakav je pristup jedino moguć, no veselimo se obranama na našem Sveučilištu gdje ipak u tom svečanom trenutku možete po obrani završnog rada stisnuti ruku svom studentu i njegovoj obitelji. To su svima nama jako dirljivi trenutci koje pamtimo.

Sveučilište Sjever je najmlađe sveučilište u Republici Hrvatskoj. Po čemu se, po Vašem mišljenju, ono razlikuje od ostalih sveučilišta?

Razlikujemo se po otvorenosti za studente, multidisciplinarnosti – različiti su studijski smjerovi iz potpuno različitih područja znanosti, a imamo odličnu suradnju. Primjerice prošle godine smo snimali video o postupcima reanimacije te simulaciju prve pomoći u prometnoj nesreći. Suradnja Odjela multimedije i Odjela sestrinstva bila je sjajna, studenti i nastavnici su glumili i snimali postupke reanimacije i prve pomoći. Obrađene snimke danas su naš promotivni materijal. Kao specifičnost i prednost Sveučilišta istaknula bih mogućnost suradnje između studija iz područja tehničkih znanosti te područja biomedicine – današnji razvoj biomedicinskih znanosti nezamisliv je bez novih tehnologija koje proizlaze iz tehničkih znanosti. Također važna nam je i suradnja s studijima logistike, menadžmenta i komunikologije koji su također važni u cjelokupnom zdravstvenom sustavu. Sveučilište se od drugih razlikuje i po samom ustroju – u dva grada izvodi se više od dvadeset studijskih smjerova.

Postoje li u Hrvatskoj studiji koji se mogu usporediti s Vašim studijem? Što se tiče Vašeg studija, koja će kompetentna znanja Vaši studenti imati u odnosu na druge slične ili iste studije na nekom drugom sveučilištu?

U Republici Hrvatskoj postoje veleučilišta i sveučilišta koja provode obrazovanje studenata na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Preddiplomska razina studija sestrinstva je Europskom direktivom regulirana profesija te bi kompetencije studenata koji završe ovaj studij trebale biti podjednake. Diplomska razina obrazovanja se razlikuje u RH, a diplomski studij sestrinstva – Menadžment u sestrinstvu u ovom trenutku educira naše studente iz područja biomedicine, pedagogije i psihologije, menadžmenta u zdravstvu i vještinama rada u sestrinstvu. Za vrijeme studija nastoje se produbiti teorijska znanja studenata te usavršiti procjenjivanje i problemsko rješavanje kliničkih slučajeva što će posljedično dovesti do većeg kritičkog promišljanja u svakodnevnom kliničkom radu. Nadalje, studenti  razvijaju vještine neophodne za primjenu postupaka koji se temelje na znanstvenim dokazima odnosno praksi temeljenoj na dokazima. Specifični smo po zaista iznimno suvremeno opremljenim kabinetima za zdravstvenu njegu, te laboratorijima za biomedicinska istraživanja. Uspjeli smo medicinske sestre dovesti u laboratorije i potaknuti ih da provode i znanstvenoistraživačke radove u laboratorijima posebice na diplomskom studiju sestrinstva i na to smo iznimno ponosni.

Kakav je bio Vaš profesionalni put prije nego ste stigli na Sveučilište Sjever? Čime ste se bavili? Zašto ste karijeru odlučili nastaviti upravo na Sjeveru?

Svoje radno i profesionalno iskustvo stekla sam na radu u kliničkim uvjetima; prvo u KBC Zagreb u jedinici intenzivnog liječenja, te nakon toga u tada Specijalnoj bolnici Novi Marof u funkciji glavne sestre odjela. Ovaj dio kliničkog iskustva iznimna je vrijednost u prenošenju znanja prvo učenicima, a kasnije studentima.  Svoj radni put nastavila sam  u Medicinskoj školi Varaždin kao nastavnik zdravstvene njege te nakon tri godine u srednjoj školi dolazim na Sveučilište Sjever gdje se zapošljavam kao predavač, pa viši predavač , a 2017. doktoriram iz područja socijalne gerontologije. Znanstveni sam suradnik i docentica na Sveučilištu Sjever od 2018 godine. Moje profesionalno usmjerenje je usmjereno k palijativnoj skrbi, organizaciji sestrinske skrbi te socijalnoj gerontologiji. Također, uže područje interesa su mi oblici i pojava nasilja u institucijama, sigurnost pacijenata, stres i sindrom sagorijevanja kod zdravstvenih djelatnika. Član sam Predsjedništva i zamjenica predsjednice Hrvatskog društva medicinskih sestra u palijativnoj skrbi i član je Projektnog tima za palijativnu skrb na području Varaždinske županije. Recenzent sam nekoliko stručnih časopisa (Journal of Health Sciences, Slovenija,  Croatian Nursing Journal, te Jahr – Europski časopis za bioetiku) te recenzent i za područje iz zdravstvene njege pri Nacionalnom centaru za vanjsko vrednovanje. Upravo taj balans između znanosti i stručnog razvoja u profesiji sestrinstva presudan je zašto se vidim na Sveučilištu Sjever. Želim s mladim kolegama razvijati sestrinsku profesiju te ju prikazati  u društvu i  zajednici na način na koji to zaslužuje.

Planirate li i u nekom dužem razdoblju ostati na Sveučilištu Sjever ili?

Svakako svoj profesionalni put vidim u budućnosti na Sveučilištu Sjever. Osjećam se ispunjeno jer sam sudjelovala u rastu Odjela i institucije od prvog dana, a posebice u razvoju  diplomskog studija, opremanju kabineta i laboratorija, organizaciji mobilnosti studenata, uvođenju novih kolega u svijet znanosti….To su vrlo čvrste veze s ovom institucijom

Koliko je za Vas osobno, ali i za kolege, na Vašem odjelu važan rad u zdravstvenim ustanovama? S kojim zdravstvenim ustanovama imate suradnju; gdje Vaši studenti odrađuju praksu?

Svi koji predajemo kliničke predmete svjesni smo da bez dobre suradnje sa zdravstvenim ustanovama nema ni kvalitetno provedenene edukacije studenata. Predkliničke vježbe  izvode se u  kabinetima zdravstvenih njega u kojima se na suvremenim lutkama simuliraju fiziološke i patološke funkcije, izvode sve intervencije koje prvostupnik/ca u svom radu provode: kardiopulmonalna reanimacija odraslih i djece, aspiracija sekreta, snimanje EKG-a, monitoring  bolesnika, uvođenje i njega urinarnog katetera, njega CVK i mnoge druge… Klinička nastava odvija se u OB Varaždin, ŽB Čakovec, OB „Tomislav Bardek“ Koprivnica, KB Dubrava te u brojnim domovima zdravlja četiri županije. Osim u zdravstvenim ustanovama vježbovna se nastava provodi i u socijalnim ustanovama, domovima za starije i nemoćne te dječjim vrtićima.

Rade li nastavnici Vašeg Odjela u zdravstvenim ustanovama? Možete li nabrojiti neke od njih te koja je njihova uloga u tim istim ustanovama?

Kvalitetno obrazovani studenti rezultat su edukacije nas nastavnika koji smo zaposlenici Sveučilišta, ali velikom mjerom i rezultat iskustva i znanja koje nam donose vanjski suradnici zaposlenici brojnih bolnica i socijalnih ustanova.

Teško je nekoga spomenuti, a druge ne, ako krenemo od samih početaka s nama su,  danas oboje ravnatelji velikih bolnica u našem okruženju. Nenad Kudelić dr. med. u zvanju višeg predavača sada na funkciji ravnatelja OB Varaždin od početka studija sestrinstva je nastavnik i nositelj temeljnog kolegija Anatomija. Njegov doprinos je izuzetan u obrazovanju studenata posebice sada kada anatomiju uz modele studenti uče i putem tableta uz moderne aplikacije. Docent Noviščak Tomislav, dr.med., trenutno ravnatelj ŽB Čakovec također je s nama od početaka studija na kolegiju anatomija, no njegov doprinos je izuzetan i u uvođenju izbornog kolegija Suvremeni pristup cijeljenju kroničnih rana. Tada, davne 2011. godine bili  smo  prva visokoobrazovna institucija koja je počela educirati studente o ovoj važnoj temi. Veliki  broj zaposlenika KB Dubrave je u nekom obliku kumulativnog radnog odnosa i na Sveučilištu Sjever: doc.dr.sc. Pavan, doc.dr.sc. Kardum, doc.dr.sc. Rudan, doc.dr.sc. Peršec, Nikola Bradić dr. medicine, a ujedno i dobitnik medicinskog Oskara ove godine. Njihovo iskustvo i praktični primjeri nemjerljivo doprinose kvaliteti održane nastave. Moram istaknuti i naše zaposlenike koji rade djelom u privatnim ustanovama: doc.dr. Željko Jeleč, doc.dr.sc. Hećimović i izv.prof. dr.sc. Karlo Houra koji uspijevaju uskladiti svoje obveze u privatnim klinikama i rad na Odjelu za sestrinstvo. Docent Tomislav Meštrović, dr.med. naš vanjski suradnik i zaposlenik Poliklinike „Zora Profozić“  izuzetan je stručnjak za spolno prenosive  infekcije, no i istraživač na prvom projektu humanog mikrobioma u Hrvatskoj te na projektu koji istražuje nove i zapostavljene virusne infekcije dišnog sustava u vulnerabilnih skupina bolesnika. Bivši je ambasador znanosti Američkog društva za mikrobiologiju (ASM) i aktualni ambasador eLife organizacije. Iznimno važno je spomenuti kolegu Damira Poljaka trenutno zamjenika ravnatelja OB Varaždin koji je također od samih početaka na Odjelu, kolegicu Mihaelu Kranjčević-Ščurić koja u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice radi na poslovima medicinske sestre za kontrolu bolničkih infekcija. Brojni su vanjski suradnici i sa KBC Zagreb: doc.dr.sc. Janović, doc.dr.sc. Maja Bajs Janović, Marija Božićević, mag.med.techn., sa klinike „Fran Mihaljević“ naša predavačica Sanja Zember, dr.med., i zaista brojni drugi… Važno je spomenuti da najveći dio praktične nastave provode naše mentorice i mentori u nastavnim bazama, njih više od 250,  i prenose ono najbolje od sebe na naše studente.

Kakva je suradnja sa zdravstvenim ustanovama na Vašem studiju? Na koji se način ona najviše manifestira?  Kakve su povratne informacije zdravstvenih institucija na Vaše studente koji tamo odrađuju praksu? Koliko praske moraju odraditi Vaši studenti?

Od ukupno 4600 sati na preddiplomskom studiju sestrinstva gotovo polovicu nastave čine vježbe i praktičan rad u zdravstvenim ustanovama.  Naši  studenti  mnogo vremena provode uz bolesnika i njegovu obitelj, na svim razinama zdravstvene zaštite. Poslodavci  tako imaju mogućnost upoznati studente već tijekom vježbovne nastave koja se odvija u različitim zdravstvenim ustanovama. Simbioza teorijskog znanja i praktičnih vještina stavlja naše studente na tržištu rada u prednost nad ostalima. Suradne ustanove naš su partner u provođenju brojnih aktivnosti i volontiranju te nam pomažu da kvalitetno provodimo edukaciju. Naprimjer, Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije sjajan nam je partner već godinama te su tako aktivno vodili  i pokazali vježbu  prometne nesreće i postupka unesrećenih  kod srčanog zastoja.  Sudionici te akcije osim što su djelatnici Zavoda za hitnu medicinu ujedno i studenti preddiplomskog i diplomskog studija.  Sjajnu suradnju imamo i sa brojnim udrugama te Gradskim društvom Crvenog križa gdje velik broj naših studenta volontira u slobodno vrijeme.

Poznato je kako je Vaš Odjel vrlo aktivan u organizaciji gostujućih predavanja; vanjskih stručnjaka te organizacija raznih stručnih skupova iz područja zdravstva? Zbog čega je taj aspekt aktivnosti i načina rada na Vašem studiju toliko važan?

Da, tijekom studija studenti imaju mogućnost uključivanja u različite aktivnosti kojima mogu intelektualno i društveno napredovati te dati svoj doprinos profesiji. U suradnji sa nastavnicima studenti uključuju u različita istraživanja, sudjeluju na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima kao aktivni predavači te se sudjeluju u radu različitih udruga. Tako su studenti posljednjih godina sudjelovali kao volonteri Crvenog križa na različitim akcijama, uključili su se kao volonteri i aktivni predavači na Psihošpanciru i ostalim skupovima. Svake se godine na Sveučilištu Sjever pridaje velika pozornost obilježavanju Dana sestrinstva pa se tako brojni studenti aktivno uključuju sa svojim idejama i aktivno sudjeluju u njihovoj provedbi. Osim toga, studenti sudjeluju u osmišljavanju, organiziranju i provedbi brojnih akcija poput dobrovoljnog darivanja krvi i darivanja matičnih stanica na Sveučilištu Sjever. Također, aktivno se uključuju u obilježavanje važnih dana prema kalendaru zdravlja kako bi širu javnost upozorili na važnost prevencije bolesti i promocije zdravog načina života.Važan je to aspekt, na taj način  mi nastavnici pokazujemo studentima svojim primjerom kako treba biti aktivan član zajednice, razvijamo njihovu empatiju, socijalnu inteligenciju koja je u njihovoj profesiji iznimno bitna.

I za kraj – Vaša poruka i poziv za studij sestrinstva na Sveučilištu Sjever?

Prvostupnici/ce sestrinstva i magistri/a sestrinstva, visokoobrazovani stručnjaci od presudne su važnosti za prepoznatljivost sestrinstva kao profesije odnosno definiranje zdravstvene njege kao znanstvene discipline.  Kako bi se naglasila važnost medicinskih sestara za zdravlje cjelokupne populacije te funkcioniranje zdravstvenog sustava, ovu je godinu Svjetska zdravstvena organizacija proglasila godinom medicinskih sestara i primalja. Pozivam sve zainteresirane buduće studente da upišu  upravo studij sestrinstva na modernom i mladom  Sveučilištu Sjever te da studiraju u gradu Varaždinu koji između ostalog ima odličnu prometnu povezanost sa ostalim gradovima što ga čini jednim od poželjnijih mjesta studiranja za mlade iz cijele Hrvatske