Doc.dr.sc. Gordana Tkalec: “Sveučilište Sjever kao moderno europsko sveučilište koje uspješno odgovara svim izazovima”

Doc.dr.sc. Gordana Tkalec je na Sveučilištu Sjever od 2012. godine kada je pokrenuto Medijsko sveučilište. Pročelnica je Odjela za novinarstvo tj. Odjela za komunikologiju, medije i novinarstvo već pet godina te je sudjelovala u stvaranju diplomskoga studija Novinarstvo i doktorskoga studija Mediji i komunikacija Sveučilišta Sjever

Rođena je u Osijeku gdje je i završila studij, a doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Poslijediplomskom studiju književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma. Autorica je knjige „Stilske osobitosti medijskoga jezika“ te „Uredništvo – koncepti uređivanja u preddigitalno i digitalno doba“ (u koautorstvu sa doc.dr.sc. Željkom Krušeljem). U razgovoru s  pročelnicom Tkalec saznajemo kako Sveučilište Sjever funkcionira u ovim izazovnim vremenima te koji su planovi za budućnost ovog perspektivnog sveučilišta.

Kroz godine radnog iskustva zasigurno ste se susreli sa svakovrsnim situacijama i profesionalnim izazovima. Gdje ste započeli svoju karijeru, što ste tada radili te kako vas je posao doveo do Sveučilišta Sjever?

Karijeru sam započela još za vrijeme studija, točnije na drugoj godini, kada sam počela raditi na Slavonskoj televiziji. Bio je pravi izazov uskladiti dinamičan novinarski život i studiranje, tako da danas imam posebno razumijevanja za studente koji rade. Mi na Odjelu za komunikologiju, medije i novinarstvo imamo puno studenata koji studiraju i rade i ja ne mogu da se, bar malo, ne prepoznam u njima.

Naravno, nije to samo rad i studiranje, tu su i izlasci i obitelj, neki hobiji, sport, druženje s prijateljima… A dan ima samo 24 sata. Sve to nauči te da je nužno dobro organizirati vrijeme i postaviti prioritete. I ne odustajati od njih. Brojni moji kolege također su paralelno radili i u medijima i na znanstvenim karijerama, zato se ovdje tako uspješno isprepliće teorija i praksa i nastava se prilagođava i studentima i realnim potrebama.

Kako ste se snašli na odgovornoj dužnosti pročelnice Odjela za Komunikologiju, medije i novinarstvo? Što vam je u tom najteže, a u čemu uživate raditi?

Nadam se da sam se dobro snašla u ulozi pročelnice. Već drugi mandat imam povjerenje i svojih kolege i uprave i trudim se to povjerenje i opravdati. Za moga mandata, a na inicijativu Odjela, pokrenut je i Sveučilišni diplomski studij novinarstvo. I preddiplomski i diplomski studij osuvremenjeni su i prošireni te su prerasli u studije Komunikologija, mediji i novinarstvo na obje razine, a kao vertikala studija oformljen je doktorski studij Mediji i komunikacija. Pokrenut je i niz znanstvenih susreta „Znanstveni susreti na Sjeveru“. Ono što mi je vrlo važno je da naši studiji postaju prepoznatljivi. Završeni studenti ostvaruju uspješne karijere, a novi studenti rado odabiru studiranje u Koprivnici.

Najviše volim raditi sa studentima, i to osobito na diplomskom studiju (neka mi oproste moji studenti s preddiplomskog koji su mi također dragi), gdje su male grupe i gdje se svi već dugo poznajemo. Subote na diplomskom studiju počinjem doživljavati više kao obiteljsko druženje nego kao rad. Kao i uvijek u životu, najteže je uskladiti želje i mogućnosti, a ovdje još dodajte i formalno-pravni okvir. Nikada nisam bila čovjek od tablica, popisa i propisa, ali morala sam se naučiti i tome. Ako želiš da sve funkcionira, moraš dijelom promijeniti i sebe.

Rad na relativnom mladom sveučilištu definitivno nije lagan s obzirom na to da se sve još uhodava, no gdje vidite Sveučilište Sjever za nekih pet ili deset godina s obzirom na dosad viđeno?

Ne bih rekla da se kod nas sve još uhodava. Budući da smo mlado sveučilište, puno smo fleksibilniji i lakše se prilagođavamo promjenama. Sveučilište je jako naraslo u proteklih nekoliko godina, ali sigurna sam da će održati i čak unaprijediti kvalitetu studiranja. Još uvijek je velik entuzijazam i djelatnika i uprave tako da se konstantno radi i na povećanju studentskoga standarda, osuvremenjivanju nastavnoga procesa i znanstvenom napredovanju djelatnika. Sve to, po meni, pokazuje da Sjever ima svijetlu budućnost i ja ga vidim kao moderno europsko sveučilište koje će uspješno odgovarati svim izazovima.

Sva hrvatska sveučilišta, a i većina svjetskih, ove godine proživljavaju pandemiju kakvu nitko nije očekivao ni doživio. Kako se Sveučilište Sjever snašlo u novim okolnostima? Jesu li se svi kolegiji prilagodili izvođenju online nastave? Funkcionira li to onako kako ste zamislili?

Upravo vam je ova situacija primjer kako Sjever dobro reagira u novim, neočekivanim okolnostima. Gotovo svi kolege nastavnici kroz relativno kratko vrijeme prilagodili su se izvođenju nastave na daljinu. Sada se većina kolegija odvija u realnom vremenu preko različitih videokonferencijskih sustava i studenti su to izvrsno prihvatili.

Izvrsna je stvar što smo svi već imali otvorene kolegije na Merlinu i na sustavima e-učenja se već godinama radilo, tako da nam to nije predstavljalo nepoznanicu. Dakle, sustav je već bio uhodan. Sada smo dodali i videopredavanja, veću interaktivnost i vrlo brzo i uspješno se prilagodili izvođenju nastave na daljinu. Iskreno, funkcionira i bolje nego što smo se nadali.

Kako su studenti reagirali na novonastalu situaciju? Jesu li pohvatali konce brzo ili je bilo nekih poteškoća? Kako je Vama osobno raditi sa studentima na ovakav način?

Studenti su dobro reagirali. Čak nevjerojatno dobro. Predavanja su posjećena u realnom vremenu, studenti pitaju, razgovaraju, rade zadatke, komuniciraju s profesorima… Njima ovakvo tehnološki posredovano komuniciranje nije strano i stoga su ga tako lako i prihvatili. Osim toga, otvorili smo komunikacijski kanal sa studentima tako da smo odmah dobili povratnu informaciju o funkcioniranju nastave i prilagodili se tome. Studentima je važno da će se njihov rad, a ovih dana uistinu puno rade, adekvatno i vrednovati. A upravo na tom tragu će se i ići. Meni je bilo iznimno važno da sustav profunkcionira i to se i dogodilo, naporom i studenta i nastavnika i uprave. Međutim, premda volim predavati i vidjeti se sa studentima i na ovaj način, jedva čekam da se svi ponovno nađemo u Koprivnici.

Zbog prije spomenute krize, u medijima nailazimo na velike razlike u mišljenjima o tome hoće li ovo loše ili dobro utjecati na obrazovanje. Kakvo je Vaše mišljenje o tome te što mislite o trenutnom statusa obrazovanja u Republici Hrvatskoj? Gdje smo u svjetskim okvirima?

Ovo je bez sumnje loša situacija, jer joj je pokretač smrtonosna bolest globalnih razmjera. Međutim, kako kažu: u svakom zlu i neko dobro. Mislim da je to dobro situacija u hrvatskoj prosvjeti. Od osnovnih škola, srednjih škola pa sve do fakulteta. Nevjerojatno je koliko su nastavnici na svim razinama uložili truda da sustav doslovno preko noći profunkcionira na posve novoj osnovi. Ovakvu reformu ne bi mogao provesti nitko. Ljudi su nevjerojatno dobro i nesebično odreagirali. Omogućili su da život normalno ide dalje u nenormalnim okolnostima. Učenici i studenti i dalje imaju organiziran dan, uče nešto novo, zadržali su radne navike i, što je najvažnije, zadržali su smisao u ovim danima. Po meni, i nastavnici su veliki, nenametljivi heroji ove pandemije. U ovom trenutku obrazovanje u Hrvatskoj primjer je i drugim državama. Žao mi je što to nije tako i u normalnim okolnostima. Ali, iz ove krize možda nešto i naučimo. Potencijala, kako vidimo, imamo. A osnovni potencijal su nam ljudi.

Možete li nam reći zašto bi studenti odabrali studiranje baš na Sjeveru? Što je tu toliko posebno i atraktivno?

Studenti vole nešto novo i drugačije, a upravo to je Sveučilište Sjever. Nudimo suvremene programe, novoopremljene učionice, kvalitetne nastavnike, pratimo svjetske trendove, imamo personaliziran odnos prema svakom studentu, brojna gostujuća predavanja vrhunskih stručnjaka, velik broj različitih programa, sveučilište je u dva manja grada… Sve su to odrednice koje smo do sada viđali samo u Europi i Americi, kod nas ne. Za ovakav tip studiranja do sada je trebalo izdvojiti nevjerojatne iznose školarine, dok se kod nas može studirati besplatno, odnosno na teret Ministarstva, ili kao izvanredni student uz višestruko nižu školarinu nego na usporedivim studijima. Meni to zvuči kao dobra prilika. A vama?