Couchsurffing – jeftina putovanja za odvažne

Couchsurffing postaje sve popularniji način putovanja, posebice među mlađom populacijom. Ipak, velik broj ljudi još uvijek nije upoznat s pojmom couchsurffinga. Ne radi se o surfanju na kauču, kako možda sama riječ upućuje, već o avanturističkom i vrlo jeftinom putovanju, i to tamo gdje poželite. Pod couchsurffingom se, zapravo, podrazumijevaju dva termina. Jedan se odnosi na internetsku stranicu putem koje se potencijalni korisnici mogu registrirati, a potom međusobno dijeliti iskustva s putovanja, razmjenjivati potrebne informacije, zanimljivosti i slično. Isto tako, dogovaraju se za smještaj kod drugih couchsurffera, iz čega zapravo i izvire sam naziv pokreta. Drugi se termin odnosi na couchsurffing u njegovom temeljnom smislu, dakle gotovo besplatno putovanje u mjesta u koja želite.

Ipak, kad kažemo gotovo besplatno, jasno je da je za ostvarenje putovanja potrebna određena svota novca, točnije onoliko s koliko ćete biti u stanju pokriti putne troškove. Što se putnih troškova tiče, ovisi o vama kojim prijevoznim sredstvima i kako želite putovati. Ako se odlučite na autostop, putovat ćete besplatno. Ako se, pak, odlučite na putovanje vlakom, bit će vam potrebna određena svota novca, ovisno o odredištu. Treće je najčešće rješenje putovanje avionom, koje je neizbježno ukoliko idete u prekooceanske zemlje i niste ljubitelj vožnje brodom. Smještaj je u couchsurffingu besplatan ukoliko ste zauzvrat nekom drugom couchsurfferu spremni ponuditi krevet kad dođe u vaš grad ili zemlju. Nerijetke su situacije da vam je čak i hrana besplatna, ovisno o ljudima na kakve naiđete na putovanju.

Ukoliko korisnici imaju bilo kakvih nesuglasica ili su sumnjičavi prema nekoj osobi, najlakši je način provjere čitanje komentara na profilu te osobe. Komentare ostavljaju prijašnji gosti te osobe ili domaćini kod kojih je ta osoba boravila tijekom svojih putovanja. Na stranici couchsurffing također postoji mogućnost verifikacije. Iako je neobavezna, ponekad je vrlo korisna. Sve što korisnici trebaju napraviti jest uplatiti manju svotu novca preko Paypala ili kreditne kartice, nakon čega dobivaju kod putem kojeg verificiraju svoju adresu i identitet.

Couchsurffing je popularan i u Hrvatskoj, gdje je već registrirano desetak tisuća korisnika. Najviše couchsurffera dolazi iz većih gradova, ponajprije iz Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka, Zadra, Varaždina i Pule. Najpopularniji hrvatski couchsurffer svakako je Tomislav Perkov iz Zagreba, koji se nedavno vratio s putovanja oko svijeta na kojem je napisao knjigu. Tomislav je 30. svibnja u Koprivnici predstavio i svoju knjigu ”Tisuću dana proljeća”, ali i podijelio najzanimljivija iskustva sa svojih putovanja.

Tomislav je počeo putovati prije pet godine. Kako je sam rekao, tada je vodio sasvim drukčiji život od onog kojeg danas živi i odlučio je to promijeniti. Imao je dobro plaćeni posao, odlazio u skupe restorane i nosio odijela. Da bi upoznao drukčiju stranu sebe samoga, krenuo je na putovanja autostopom. U pet je godina putovanja obišao isto toliko kontinenata – Europu, Aziju, Australiju, Afriku i Južnu Ameriku – i potpuno promijenio svoje stavove, navike i vjerovanja.

Na putovanje oko svijeta, koje je nazvao “Tisuću dana ljeta”, krenuo je prema istoku. Rekao je da su ga svi, počevši od Hrvata, upozoravali na svoje susjedne narode kao na ljude kojima ne može vjerovati i kojih se treba čuvati. Ipak, upravo je gostoljubivost naroda s kojima se družio tijekom putovanja ono najprivlačnije u njegovim pričama. Osim smještaja, ljudi su mu na putovanjima osiguravali turističke obilaske, vodili ga na večere, upoznavali sa svojim prijateljima i pomagali mu u svakom mogućem smislu. Ono što iznenađuje prosječnog Europljanina naviklog na loše vijesti o Iraku jest da mu se ta zemlja ipak svidjela. Štoviše, tu je zemlju nazvao sigurnim mjestom za putovanje i dodao da se naša vizija Iraka bitno razlikuje od stvarnosti. O priči o Iraku Tomislav u istom kontekstu spominje riječi civilizirano i moderno. Ipak, njegovo su putovanje pratili i poneki incidenti. Tako je, primjerice,  zbog problema s vizom bio zadržan na granici između Irana i Pakistana, gdje se družio s policajcem. Pakistan mu, lako je naslutiti iz priča, nije među najdražim zemljama koju je posjetio.

U Australiji se zaposlio i uspio zaraditi dovoljnu količinu novca da otplati čak osam mjeseci putovanja. Nakon toga, s nekolicinom se ljudi uputio na putovanje 13-metarskom jedrilicom preko Indijskog oceana. Tijekom tog je putovanja, prema vlastitim riječima, posjetio najljepši otok na svijetu, a to je ujedno bilo i jedino kopno koje je vidio tijekom plovidbe. Svoj je daljnji put kopnom započeo u Južnoafričkoj Republici. Put prema Keniji, gdje ga je čekao tata kojemu je to bilo prvo putovanje izvan zemlje u životu, proveo je volontirajući u plemenu Maasai, koje živi na području Kenije i Tanzanije. Zaključivši da je preumoran, iz Kenije se vratio u Zagreb, no nekoliko je mjeseci poslije već putovao po Južnoj Americi.

Južnu Ameriku pamti po prvim lopovima, odlasku pješice do svetog grada Inka Machu Picchu, ali i po trenutku kad je odlučio pisati knjigu. Ideja za knjigu rodila se u jednom ribarskom selu na obali Ekvadora, a početna mu je ideja bila napisati sve što zna o putovanjima. Knjigu je završio nakon četiri mjeseca i nazvao je “Tisuću dana proljeća”, iako je prvotna ideja bila “Tisuću dana ljeta”. Došavši do stote stranice, shvatio je da puno toga za reći ima o životu koji se ne tiče striktno putovanja. Iz tog se razloga knjiga bavi i njegovim životom prije putovanja, odnosno onome što je prethodilo odluci da proputuje cijeli svijet.

Kad znamo da među Tomislavova neugodna iskustva spada upravljanje vozilom pijanog Tajlanđanina, a da je najčudnija hrana koju je jeo kobasice od žirafe, shvaćamo da putovanje oko svijeta ne mora biti opasno. Ako saznamo da se na putovanju može i zaraditi, ono nam može biti još privlačnije. U konačnici, kad znamo da putem couchsurffinga možemo upoznati nove kulture i nove običaje iz prve ruke, ali i onu stranu sebe koju dotad nismo poznavali, nije teško zaključiti zašto se ljudi odlučuju na takvu vrstu putovanja.