Film

Sir Charles Spencer Chaplin poznatiji kao Charlie Chaplin u četvrtak 16. travnja proslavio je svoj 131. rođendan. Nakon toliko vremena njegova djela i dalje nasmijavaju milijune diljem svijeta, a gotovo da ne postoji osoba koja ne zna tko je Skitnica – lik s cilindrom i vrećastim hlačicama kojim je Chaplin ostavio neizbrisiv trag u filmskoj povijesti.

Najveći komičar svih vremena i zvijezda nijemog filma u stvarnosti je imala jako teško djetinjstvo. Zbog rastave roditelja živio je s majkom i bratom sve dok ona nije doživjela živčani slom i završila u umobolnici. Zbog toga je Chaplin  sa svojim bratom završio u sirotištu te pohađao londonsku školu za siromašne. Njegovo djetinjstvo je imalo veliki utjecaj na njegov filmski rad. Mnogi likovi su inspirirani upravo ovim periodom njegova života, a njegovi kasniji filmovi prikazuju scene njegovog djetinjasta u  siromašnoj četvrti u kojoj je živio.

Svoj prvi film Making a Living snimio je 1914. godine a lik koji je danas najpoznatiji i po kojem ga svi pamtimo pojavio se u njegovom drugom filmu Kid Auto Races at Venice. Skitnica (The Tramp) danas najprepoznatljiviji lik u svijetu nastao je potpuno spontano, a osmislio ga je sam Charlie koji njegov nastanak opisuje u svojoj autobiografiji:

Nisam imao pojma kakvu šminku da stavim. Nije mi se svidjela odjeća novinara (u “Making a Living“). Međutim, na putu do garderobe pomislio sam da obučem vrećaste hlače, velike cipele, štap i polucilindar. Htio sam da sve bude kontradiktorno: vrećaste hlače – uski kaput, mali šešir – velike cipele. Nisam bio siguran želim li izgledati mlado ili staro, ali sam se sjetio da Sennet očekuje da budem mnogo stariji muškarac, pa sam dodao male brkove jer sam pomislio da će mi dodati godine bez skrivanja mog izraza. Nisam imao pojma o liku. Ali kad sam se obukao, odjeća i šminka su mi dali ideju kakav on treba biti. Počeo sam ga upoznavati, a s vremenom sam izlazio na pozornicu kao da sam takav rođen.”

(Chaplin, My Autobiography, 154. str).

S obzirom na to da je odmah ostvario uspjeh kod publike 1916. godine potpisao je ugovor s Mutual Film Corporation koji su mu dali potpunu umjetničku slobodu. Pod njihovim okriljem snimio je dvanaest filmova u osamnaest mjeseci od kojih se mnogi danas smatraju najznačajnijim uradcima u povijesti filma. Ove komedije su kasnije prerađene te su im promijenjena imena. 1933.godine dodana im je glazba te zvučni efekti po kojima ih danas prepoznajemo. Većinu svojih filmova snimio je za Keystone, Essanay i Mutual.

Nakon isteka ugovora s Mutalom Chaplin je imao potpunu kreativnu kontrolu te je s Mary Pickford, Douglasom Fairbanksom i D.W. Griffithom osnovao kompaniju United Artists. Upravo u ovom studiju je stvorio svoje najpoznatije i iznimno utjecajne dugometražne filmove:  O desno rame (1918), Dokoličar (1923) i dugometražni klasik Mališan (1921). Klasik Potjera za zlatom (The Gold Rush) se smatra njegovim remek djelom.  Radnja se odvija na Aljasci u vrijeme zlatne groznice. Skitnica kojeg tumači Charlie je jedan od tragača za zlatom. U potrazi za zlatom biva zatočen u planini zbog snježne oluje. Najslavnija scena ovog filma je ona u kojoj Skitnica namjerava pojesti vlastitu cipelu dok je scena u kojoj Skitnica svojim nepostojećim gostima pokazuje ples kruha nabodenog na vilicu parodirana je u seriji Simpsoni.

Njegov prvi zvučni film je politička satira Veliki diktator snimljena 1940.godine. Chaplin u njemu tumači dvije glavne uloge: diktatora i židovskog brijača. Na ideju za snimanje ovog filma je došao kad mu je prijatelje rekao da ga njegov Skitnica podsjeća na Adolfa Hitlera. Zbog te sličnosti Charlie je snimio tragikomediju u kojoj se izruguje nacizmu i Hitleru. Sa snimanjem ovog filma Chaplin je započeo 1937. godine u vrijeme kad mnogi još nisu zauzeli stav u vezi Hitlera i nacizma. Iako je ovim filmom zauzeo jasan stav o diktaturi sam Charlie Chaplin je izjavio kako ga ne bi nikad snimio da je znao prave razmjere Hitlerovih zločina.

Finalna scena ovog filma je najpoznatija današnjim generacijama zbog čestog dijeljenja na društvenim mrežama. U završnom govoru Chaplin se obraća izravno publici pozivajući na ljubav i mir. Originalna verzija ovog govora kao i mnogi njegovi prijašnji radovi dostupni su na stranici charliechaplin.com.

?>