Bedekovčanska udruga mladih planinarila u Gruziji

Tročlana ekspedicija Bedekovčanske udruge mladih (BUMA) ovog je ljeta sudjelovala na međunarodnoj radionici u Gruziji. Naši dečki: Borna Bešenić, Luka Smuk i Jura Koprek bili su jedini predstavnici iz Hrvatske. Sudjelovalo je četrdesetak mladih ljudi iz 12 zemalja. Riječ je o dvogodišnjem ERASMUS+ programu On the way to learn tokom kojeg sudionici uče o edukaciji na otvorenom i učenju na temelju iskustva.

Prvi trening održao se u selu Bakuriani, poznatom gruzijskom skijalištu, udaljenom četiri sata vožnje od glavnog grada Gruzije, Tbilisija. Osim grupnih radionica ovaj je trening uključivao i četverodnevno planinarenje u nacionalnom parku Borjomi-Kharagauli. Cilj planinarenja bio je jednostavan; naučiti kako funkcionirati unutar grupe i premostiti sitne razlike i konflikte, te kako biti njen potencijalni vođa. U ta četiri dana polaznici programa koristili su samo opremu i hranu koju su ponijeli sa sobom. “Planinarenje je bilo jako zanimljivo. Nevjerojatno je kako se brzo zbližiš sa toliko ljudi kada nema tehnologije i ostalih nebitnih stvari da ometaju komunikaciju. Nisam imao velika očekivanja, no zaista sam oduševljen ekipom i jedva čekam sljedeći trening u Belgiji. Bitno je ostati u kontaktu i produbiti prijateljstva”, rekao nam je Jura.

Grupa je prošla četrdesetak kilometara u tri dana. Bilo je to novo iskustvo za sve, pa tako i za naše dečke. “Prije odlaska na trening u potpunosti sam smanjio očekivanja i nisam znao što me čeka pošto se dotad nisam susretao s takvim načinom učenja. U tih sedam dana naučiš kako biti bolji prema ostatku tima: interese cijele grupe staviš ispred svojih jer je to bio jedini način da riješimo zadane izazove. Stekao sam mnogo kontakata i prijateljstva koje ću i u budućnosti nastojati održavati i produbljivati. Dojmovi su još relativno svježi, ali mogu reći da sam oduševljen treningom i pozitivnošću svih sudionika te da iza sebe imam još jedno iskustvo koje ću pamtiti cijeli život. Smatram da smo prikazali našu BUMA-u u dobrom svjetlu te s nestrpljenjem čekam nastavak programa”, oduševljeno priča Borna.

Tokom planinarenja došlo je do trzavica. Razlike u moralnim vrijednostima i neverbalnoj komunikaciji unutar različitih kultura očite su, no premostive. Bilo je važno ostati smiren i pozitivan cijelo vrijeme kako bi se grupa održala zajedno do kraja. U nedostatku osnovnih stvari kao što su struja, voda i wc školjka osoba brzo promijeni svoje navike u korist grupe. “Dojmovi i raspoloženje bili su jako podijeljeni na početku cijelog programa. Kada smo krenuli u planine na planinarenje sve je izgledalo kao najveća propast, nismo bili pripremljeni na takve sirove uvjete. Na kraju se ustanovilo da se timskim radom i dobrom voljom može napraviti sve i da ništa nije nemoguće. Jedva čekam da ponovno vidim ekipu iduće godine i jedva čekam nove zgode i zadatke koje ćemo kao grupa dobiti i naravno riješiti.” Rekao nam je Luka koji je uz polaznika treninga bio i fotograf zagorske ekspedicije.

Osim preživljavanja bilo je tu i dosta vremena za upoznavanje različitih kultura i običaja, kao i za druženje s polaznicima. Treneri su organizirali i internacionalnu večer u kojoj su sudionici predstavljali svoju zemlju: “Kada smo pričali o Hrvatskoj nismo bili previše pozitivni. Svi znaju za predivnu obalu, no malo tko zna za prave probleme u kojima živimo pa smo im to probali predočiti. Ponudili smo ih s domaćom kobasom i rakijom kojom su svi bili oduševljeni”, rekao je Jura.

Razvila su se neka nova prijateljstva i poznanstva: “Za mene, ovo je bilo jako izazovno iskustvo sa obiljem zabave. Nikad prije toga nisam spavala u šatoru ili planinarila. Konstantan rad na postizanju konsenzusa cijele grupe bio je naporan, no izdržljiv. Sve u svemu, iako je bilo izrazito naporno bilo je to najzabavnije iskustvo u mom životu tokom kojeg sam upoznala nove prijatelje”, rekla je Canan Tugberg koja dolazi iz Turske. “Za mene ovo je bila jedna velika avantura kroz koju sam propitivala vlastite mogućnosti. Posebno mi se sviđa što su ljudi brzo skinuli maske s lica te su bili prirodni. Najbitniji dio, bili su ljudi. Kad upoznaš nekog totalno drugačijeg od sebe i tvoj se svijet promijeni. Drago mi je da nakon samo par dana druženja neke sudionike mogu nazvati pravim prijateljima”, rekla nam je Ilze Okmane iz Latvije. Naši dečki najviše su se zbližili sa polaznicima iz Turske, Latvije i Španjolske. “Ekipa je zbilja super, evo imamo i dogovor za Novu godinu. Svi se budemo našli u Rigi i malo profeštali”, kroz smijeh objašnjava Borna.

Sve ovo ne bi bilo moguće bez dugogodišnjeg rada Bedekovčanske udruge mladih koja se uspjela etablirati i na europskoj razini kao ozbiljna organizacija. Možda je u Europi i više cijenjena nego u samoj Bedekovčini i ostatku Zagorja. Pred dečkima je provedba lokalnog projekta na temelju naučenih metoda, nakon čega ih čeka novi trening u Belgiji. Neka im je sretan put.