Auto DraftZapošljavanje, politika, iseljavanje mladih

Prema posljednjim podatcima HZZ-a iz svibnja. 45.125 mladih u dobi do 29 godina starosti je nezaposleno, što čini 28,56% ukupne nezaposlenosti, što je 1,6% više u odnosu na prošlu godinu.. Mladi izražavaju nezadovoljstvo, ali i nepovjerenje u rad institucija. Ali na koje načine?

Većina mladih upravo iz tih razloga ne participira u tradicionalnim oblicima društvenog djelovanja već posežu za drugim alatima koji su više ili manje djelotvorni. Većina ih objavljuje na društvenim mrežama, potpisuju peticije, ali kada govorimo o stranačkom i tradicionalno-političkom djelovanju, mladi sve više pokazuju ne interes. Samo tri člana Hrvatskog sabora su mladi ljudi ispod 30, što je svega 2.36% od ukupnih saborskih zastupnika.

Istraživanja su pokazala da čak 59% mladih u Hrvatskoj i 44% mladih u Europi ne sudjeluje u nikakvim aktivnostima, bilo sportskim, kulturnim ili političkim. Najviše onih koji sudjeluju u nekom društvu ili organizacije jest onih u sportskim udruženjima.   

Više od 50% mladih smatra da njihov glas ništa neće promijeniti, da nisu dovoljno informirani da bi sudjelovali u političkim aktivnostima te ne izražavaju interes prema državnim i europskim političkim aktivnostima. Mnogi mladi koji zapravo i sudjeluju u političkim aktivnostima često su pod utjecajem obiteljskih i okolnih uvjerenja. “To je poput biranja između dvije suprotne nogometne momčadi. Razlozi zbog kojih se natječu su nebitni, ljudi samo žele vidjeti kako njihov tim pobjeđuje. Sve se svodi na to da se obje strane zalažu za istu stvar ili suprotstavljaju jer u to vjeruje njihova obitelj umjesto da logično zaključe i procjene za sebe.” K.B.

Mladi su nezadovoljni obrazovanjem, mogućnostima zapošljavanja i općom socio-ekonomskom politikom u državi. Sve više mladih izražava nepovjerenje u državne institucije, a osim toga i mainstream medije. Stoga nije iznenađenje što se sve više mladih okreće neprofitnim organizacijama, modernim medijima i oblicima participacije. Osim toga, mnogi mladi kao odgovor, umjesto izražavanja nezadovoljstva putem političkih aktivnosti, jednostavno napuštaju zemlju u potrazi za boljim uvjetima. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, 2018. Hrvatsku je napustilo 11.207 mladih od 15 do 29 godina starosti, što je 30,78% ukupno odseljenih stanovnika.

Potpora mladima

Mladima su na raspolaganju mnogi različiti načini online informiranja o političkim aktivnostima za koje su zaslužne organizacije poput Gonga, Mobilnosti i Mreža mladih Hrvatske, a nude im različite radionice, ankete, kvizove i prezentacije te ih tako educiraju i potiču na aktivnost. Njihov program pokazuje zadovoljavajuće rezultate zbog visokog broja izvršenih radionica i seminara. Iako postojeće organizacije za mlade, prema istraživanju, efikasno obavljaju svoj rad, politička i građanska participacija mladih još uvijek nije zadovoljavajućeg intenziteta.  Od 1997. godine, kada je organiziran Gong, do 2021. obuhvatno uz Mobilnost i MMH provedeno sveukupno 188 projekata i čak 8430 radionica. Također Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku razvilo je novi Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2020. Do 2024. Kako opći cilj navode “razvoj potencijala mladih radi podizanja kvalitete njihovog života i njihove optimalne društvene integracije”. Osim toga, definirali su strateška područja te mjere i aktivnosti kojima bi se ostvarili ciljevi.

Prisutna  je tendencija za razvitkom i boljitkom angažmana mladih u politici i građanstvu.. Osim informacija koje organizacije nude na stranicama, aktivno se bave organiziranjem različitih skupova i projekata kojima žele mlade uključiti u politiku. To znači da mladi putem tih projekata ne uče samo iz knjiga, članaka i pamfleta, već zajedno i aktivno mogu učiti jedni od drugih i stvarati politiku koja njima odgovara.

Osim što im je svrha ponuditi informacije mladima, također se trude stvoriti pozitivno političko ozračje za mlade na nacionalnoj i europskoj razini projektima, radionicama, seminarima i drugim aktivnostima.

Pokazalo se da se već više od 20 godina provode razne aktivnosti na kojima mladi mogu sudjelovati, ali samo unutar tri navedene organizacije (Gong, Mobilnosti i MMH). Ako uzmemo u obzir i ostale organizacije koje nisu bile uzorak ovog istraživanja, poput Erasmus+ i Savjet Mladih Republike Hrvatske, možemo zaključiti da postoji dovoljno alata, informacija i aktivnosti koje ne služe samo educiranju mladih o političkoj kulturi i angažmanu, već nude i strategije kojima se žele poboljšati socijalna prava mladih, njihov položaj i uloga u društvu te njihova radnička prava i mogućnost zapošljavanja.

(Ne)politika mladih: Kako dalje?

Većina je ili neutralna što se tiče političkog angažmana ili je sudjelovala u neformalnim političkim aktivnostima, osobito na društvenim mrežama, putem kojih najviše njih i dolazi do informacija o politici. Političke (neformalne) aktivnosti u kojima mladi najviše sudjeluju su objave na društvenim mrežama, potpisivanje i raspisivanje peticija, protestima i lokalnim te online debatama.

“Svakodnevno u medijima čitamo loše o aktualnim događanjima na političkoj sceni dok oni pošteni i vrijedni koji stvarno žele raditi u interesu građana teško dolaze do izražaja. Nažalost, na osnovu onih ‘loših’ cijela slika politike precrtava se na sve. Mladi su nažalost najkritičniji dio društva i danas je teško da će ikome vjerovati i uključiti se u politiku.” Dona Šimatić za Dnevnik.hr.

Mladi smatraju da njihov (ne)doprinos ne znači ništa, a tome u prilog ide i animozitet medija prema mladima. Većina ih stoga nije redovito aktivna, ali se u trenutcima državnih izbora uključuju zbog osjećaja odgovornosti. Svoja mišljenja i stavove ne usmjeravaju prema državnim institucijama. Mnogi građansku participaciju gledaju isključivo u kontekstu političkih stranaka i opcija i u tom kontekstu smatra da njihov glas ne vrijedi. Politički i društveni angažman nije samo izaći na izbore kao što većina smatra.

“Mladi nisu homogena društvena skupina i međusobno su socijalno raslojeni sukladno diferenciranosti društva u kojem žive pa ni njihove šanse za ostvarenje životnih ciljeva nisu jednake. Tome se pridružuju druge strukturne prepreke što njihovu tranziciju u svijet odraslih čini nesigurnom, otežanom i usporenom. Ustanovljeno je kako u takvom kontekstu uspješnost društvene integracije mladih više ovisi o obiteljskim resursima nego o društveno stvorenim uvjetima, a očekivano je da takve okolnosti podržavaju postojeće te generiraju buduće i trajne socijalne nejednakosti.” istraživanje mladih u Hrvatskoj 2018/2019.

Iako postoje mnogi alati kojima se mladi mogu uključiti u političku kulturu, educirati se i izraziti svoje mišljenje, rijetko za njima posežu. Manjinski dio ipak sudjeluje i u političkim strankama, lokalnim, regionalnim i državnim aktivnostima te pokušavaju i drugim mladim ljudima pokazati kako se i gdje aktivirati. Mladi strepe za boljim uvjetima zapošljavanja, osobito u trenutačnoj situaciji koronavirusa i izolacije, gdje je mnogo studenata izgubilo posao koji im služi kao izvor financija za školovanje, stanovanje i osnovne životne potrebe.

Većina mjera koje se vode kako bi mladi imali bolje uvjete samo su privremena i često nemaju željeni učinak. Mladi često ne mogu pronaći ni pripravništvo koje također zahtjeva iskustvo, ali iskustvo ne mogu dobiti jer im je potreban posao. Nezaposlenost, apolitičnost i iseljavanje su gorući problemi koji su zadesili Hrvatsku i prije ovogodišnje krize. Kako bi se smanjio jaz i nezadovoljstvo među građanima Republike Hrvatske, potrebna je reformacija školstva u skladu s potrebama tržišta rada, Građanski odgoj te otvaranje novih radnih mjesta. Teško je predvidjeti kako će se još kriza odraziti na ekonomiju zemlje i (ne)prilike za mlade u budućnosti.

Izvor naslovne fotografije: flickr Kevin Smith