Evo kako posluje Amazon, čeka li nas i u Hrvatskoj sličan scenarij?

Amazon je najveća svjetska e-trgovina. Njezin vlasnik Jeff Bezos tvrtku je osnovao 1995. godine. U početku je radio u svojoj garaži te je prodavao samo knjige. Danas ova najveća Internet trgovina prodaje gotovo sve – od knjiga, kozmetike, odjeće, nakita, opreme za ljubimce, namještaja, igračaka. Osim svojih proizvoda, Amazon nudi i preprodaju robe za manje tvrtke. Sjedište  tvrtke nalazi se u Seattleu, a osim glavnog sjedišta imaju i posebno sjedište za Europu koje se nalazi u Luxembourgu. 2012. godine Amazon je ostvario prihode od 61,09 milijardi dolara. Njihova skladišta nalaze se diljem Amerike, Europe i Azije. Trenutno raspolažu s preko 70 skladišta, 14 centara za potporu kupcima te 25 centara za usavršavanje softvera.

Novinarka lista The Guardian provela je tjedan dana kao sezonski radnik u jednom od skladišta Amazona koje se nalazi u Swanseau. Swansea je jedno od manje razvijenih područja u Walesu. Dolazak Amazona u ovu pokrajinu značio je oživljavanje gospodarstva. Ranije su se ovdje nalazile kompanije za tešku industriju. Nakon propasti tih djelatnosti više nije bilo posla. Zato ni ne čudi da je Amazon, kao poslodavac za mnoge od velikog broja nezaposlenih dobio potporu od 8,8 milijuna £ kako bi uopće otvorio skladište.

Skladište u Swanseau ima površinu od 75 000 m, što je otprilike isto kao 11 nogometnih igrališta! Zaposlenici svaki dan moraju i po nekoliko puta prohodati cijelo skladište duljine od pola kilometra, i to sve u plastičnim čizmama koje dobiju na radnom mjestu, a od njih dobivaju žuljeve i rane. Na dan prohodaju i do 18 km! Smjene traju 10,5 h, za to vrijeme zaposleni traže artikle po cijelom skladištu  te ih pakiraju. Svaki dan pakiraju i pošalju preko 150 000 paketa, a na najzaposleniji dan u godini i do 450 000. Većina radnika u ovakvim skladištima posao dobiva preko agencija za zapošljavanje i to su uglavnom privremeni radnici. Za svoj rad dobivaju tek nešto više od minimalne satnice u Velikoj Britaniji– 6, 69 £ (61,91 kn). Svaki dan imaju pravo na jednu pauzu u trajanju od 15 minuta. Što se tiče izostanaka, za svaki dan dobiva se po jedan kazneni bod, a nakon što dostignete tri takva boda, slijedi otkaz.

Sljedeći cilj za Amazon je uvođenje namirnica u prodaju. To bi značilo propast većine trgovina koje za 10 milijuna £ prometa trebaju zaposliti 47 ljudi, dok će Amazon za isti iznos trebati samo 14 ljudi.

Kao jedna od najmoćnijih tvrtki u većini zemalja, Amazon velike količine novca štedi i na porezu – naime, oni kao svoju djelatnost prijavljuju samo pakiranje, ne i distribuciju. No, kako da se Vlada države u kojoj nema posla suprotstavi jednoj takvoj tvrtki i riskira da toliko ljudi izgubi posao? Istina je da su neke od velikih tvrtki moćnije od samih vlada. Koliko god mi to pokušavali spriječiti, to je budućnost trgovine. „It’s the future. Which may or may not be something to think about as you click “add to basket“.” (To je budućnost. To je nešto o čemu ćete razmišljati ili nećete dok klikate „dodaj u košaricu“.)

Čeka li nas takva budućnost trgovine i radnika koji su u njoj zaposleni i u Hrvatskoj? Mnogo se ovih mjeseci priča o novom Zakonu u radu u kojem se predlaže liberalizacija poslovanja agencija za privremeno zapošljavanje. Agencijski radnici ubuduće bi mogli zarađivati manje od radnika koji su zaposleni u tvrtki, ako agencija ima kolektivni ugovor. Takvi radnici bi mogli raditi za minimalac, a radnici zaposleni kod poslodavca na istom radnom mjestu imali bi znatno višu plaću. Dakle, realno je očekivati da će sve više poslodavaca posezati za agencijskim radnicima jer su isplativiji. Uvjeti rada, za očekivati je, neće biti mnogo bolji od onih u Amazonovim skladištima u Velikoj Britaniji. Hoće li takva odredba sa svim svojim možeitnim posljedicama ući u zakon, ostaje za vidjeti. Ipak, činjenica je da se pod izlikom povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u radno pravo pokušava uvesti odredba za koju ne samo da je upitno hoće li doprinijeti novom zapošljavanju, nego postoji opravdana bojazan da će pogoršati položaj onih koji u vrijeme krize nasreću rade.