101 dalmatiner na zagrebački način

Sjećate li se priče o 101 dalmatineru? Da? Ne? Nema veze. Radi se o tome da Cruella De Vil od svoje školske prijateljice Anite želi kupiti 15 štenaca. Nakon što Roger (Anitin muž) odbije prodati dalmatinere, Cruella unajmljuje kriminalce, braću Badun da ih ukrade kako bi si ona mogla napraviti novi krzneni kaput. Pongo i Perdita, „pseći roditelji“ kreću u potragu kako bi spasili svoje štence.

U Zagrebu se ovih dana odigrava nova verzija ove priče. Predstava igra na različitim mjestima poput Sveučilišta u Zagrebu, Trga Republike Hrvatske, ali i u medijima. No originalna priča je uzeta samo kao podloga, dok je akterima dano na slobodu da ju interpretiraju kako žele.

Broj 101 u zagrebačkoj je verziji priče uzet kao redni broj počasnog doktorata koji se ima dodijeliti. Braću Badun igraju rektor Damir Boras i dekan Muzičke akademije Dalibor Cikojević. Oni imaju misiju da za svoju Cruellu De Vil (koju igra gradonačelnik Milan Bandić) na bilo koji način osiguraju 101. počasni doktorat. S obzirom da su braća Badun kriminalci oni ne mare za svoje nečasne radnje. Nije bitno što je rečeno da zahtjev predaje Muzička akademija, a čije se Vijeće nikada nije sastalo niti raspravljalo o tom pitanju. Doduše, prijedlog potpisuje dekan koji je po članku 15. Statuta Muzičke akademije za svoj rad odgovoran Vijeću. Također, nije ni bitno to što je predložen sastav Povjerenstva za provedbu postupka, u kojem su odreda ljudi bliski rektoru Borasu. A najmanje od svega nije bitno onih 101 dalmatinera čiju se kožu sustavno dere te preko čijih se mišljenja prelazi i ništa ih se ne pita. Te potlačene štence u zagrebačkoj predstavi igraju studenti, doktorandi, alumniji i drugi zainteresirani statisti.

U cijeloj ovoj drami potrebni su nam i borci za pseća, odnosno ljudska prava. Rogera i Anitu te njihove pse ljubimce Ponga i Perditu utjelovljuju Filozofski fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet te sve ostale sastavnice Sveučilišta u Zagrebu i pojedini profesori koji su zatražili da se postupak obustavi. Oni su krenuli u potragu za svojim štencima. Žele ih spasiti od braće Badun te njihove zle šefice Cruelle De Vil.

Članak 76. Statuta Sveučilišta u Zagrebu kaže da se počasni doktorat može dodijeliti samo osobi iznimnog ugleda, kao i osobi koja je svojim radom pridonijela iznimnom napretku Sveučilišta, hrvatske znanosti ili kulture.

Muzička akademija, odnosno dekan Cikojević u obrazloženju svog prijedloga ističu „velike projekte od posebne važnosti za Sveučilište u Zagrebu u kojima je osobno sudjelovao gradonačelnik Bandić tijekom devetnaestogodišnjeg angažmana na čelu Grada Zagreba“. Nova zgrada Muzičke akademije, renovirani Francuski paviljon u Studentskom Centru, sufinanciranje gradnje paviljona za smještaj studenata, stipendiranje studenata. Tko je zaslužan za sve ove projekte? Gradonačelnik Bandić ili možda ipak porezni obveznici? Treba li se gradonačelniku dodijeliti počasni doktorat zato što je raspolagao novcem poreznih obveznika? Do sada sve upućuje na to.

Ugled Sveučilišta odavno je narušen. Spomenut ću samo 99. počasni doktorat koji je dodijeljen Draganu Čoviću, članu predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Dodjeljivanje počasti moćnim političarima, a osobito onima koji su osumnjičeni za protuzakonitosti ne pridonosi ugledu Sveučilišta u Zagrebu.

Tek onako usputno spomenut ću i tradiciju kako alumnus, dakle bivši student nekog sveučilišta, ne može dobiti počasni doktorat svoje Alma Mater, odnosno sveučilišta na kojem je studirao. Prema tome možemo zaključiti na kojoj razini ljudi s Muzičke akademije koriste akademski kodeks.

Sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu održat će se 16. travnja. Tada bismo trebali saznati sudbine svih likova koji tako savršeno improviziraju igrajući svoje uloge u zagrebačkoj verziji 101 dalmatinera. Hoće li braća Badun uspjeti ukrasti štence? Mogu li Roger i Anita uz pomoć svojih ljubimaca spasiti psiće? Hoće li Cruella uspjeti u svom naumu i oderati kožu štencima kako bi se domogla svoga cilja? Preostaje nam jedino pratiti ovu intrigantnu dramu i nadati se da neće prerasti u tragediju.