Otok Socotra – pustoš ili bogatstvo?

Otok Socotra udaljen je otprilike 90-ak kilometara od roga Afrike, a pripada Jemenu. Ono što je fascinantno jest da ga je izolacija učinila jedinstvenim. Prije nešto manje od 20 milijuna godina, otoci su se oslobodili od superkontinenta Gondvana. Otok još nazivaju i Galapagosom Indijskog oceana.

Postoji 825 biljnih vrsta od kojih su čak 307 endemske. Neke od njih, poput stabala Boswellia daju slatki i mirisni tamjan. Druge pak odišu predivnim bojama i neobičnošću, baš poput biljaka koje zovu ružama pustinje.

Otokom obitava i 11 jedinstvenih vrsta ptica, a preko 90% gmazova i mekušaca također je endemsko. I morska bića su također jednako zanimljiva.

Ne čudi kako su grčki i arapski mornari u davnim vremenima ovaj otok povezivali s rajem. Neki su čak smatrali Socotru dio izgubljenog mitskog kontinenta Atlantide.

Špilja Hoq na sjeveru otoka sadrži stoljetne stijene koje otkrivaju kako je Socotra bila redovito mjesto zaustavljanja na pomorskim cestama drevne trgovine. Sadrži natpise indijskih, etiopskih i južnoarapskih trgovaca koje su postale jednim od najvažnijih znakova za arheologe koji proučavaju ljudsku povijest na otoku.

Otok je najviše prepoznatljiv po zmajevom krvavom stablu. Postoji legenda koja kaže da je stablo izraslo na krvi dvaju brata koji su se borili do smrti, druga kaže da je stvoren iz krvi zmaja koji je bio ranjen u borbi sa slonom.

Drvo izgleda kao izvanzemaljac, ima zamršene grane koje oblikuju pokrov u obliku kišobrana. Njegovo deblo je debelo i kvrgavo, a kad se otvori, ono sadrži krvavu smolu koja ima različite namjene.

Neke su ljekovite pa smatraju kako žena nakon poroda mora promiješati smolu s vodom i popiti je. Također se koristi za bojanje gline i keramike te kao lak za nokte i šminku. Drva rastu poprilično sporo i njihove mlade je teško dobit, ali bez obzira na to mogu doseći tisuće godina. Jedini problem je, kako kaže jedan od stanovnika kako su tamo posvuda ovce, stoga jedu mlada stabla prije nego ona imaju priliku izrasti.

Muku muče i s olujama jer izazivaju pustoš. U jesen 2015. godine otočje su napale dvije oluje u roku od tjedan dana. Infrastruktura Socotre je bila uništena, a 18000 ljudi (trećina njih) je morala odseliti. Nekada je otok vrvio zelenilom, a sada je velika pustoš. Iako se otok bori i preživljava, zasigurno našoj planeti daje značajan i bogat dio flore i faune.

Izvor naslove fotografije: National Geographic