Znanost i obrazovanje

Aralsko more se nalazi u središnjoj Aziji, između Kazahstana na sjeveru i Uzbekistana na jugu. Nestanak Aralskog mora smatra se jednom od najvećih prirodnih katastrofa. Zbog pretjeranog crpljenja vode od strane SSSR-a, došlo je do mnogobrojnih posljedica.

U manje od 50 godina jezero je izgubilo 95% vode, salinitet se povećao, lokalna klima značajno promijenila, ribarstvo je nestalo, a prekomjerno isušivanje je utjecalo i na ekonomiju, nezaposlenost i glad mjesnog stanovništva.

Politika SSSR-a

Od 60-ih godina 20. stoljeća jezero počinje ubrzano propadati. Naime, tada su rijeke Amu-Darya i Syr-Darya koja natapaju Aralsko more postale dio melioracijskog projekta SSSR-a. SSSR i susjedne zemlje počele su u sklopu projekta kolektivističke poljoprivredne proizvodnje pamuka i riže u centralnoj Aziji ubrzano i nemarno iskorištavati jezero i rijeke koje se ulijevaju u njega. Poslije pada SSSR-a zemlje slijednice nastavljaju uhodanu praksu intenzivne poljoprivredne proizvodnje s više propalih pokušaja dogovora oko smanjenja crpljenja vode iz jezera i rijeka.

Aralsko more – nekada i sad
Izvor: FSB Zagreb
Posljedice prirodne katastrofe

U manje od 50 godina, jezero je izgubilo 95% vode. S nekadašnjih 1075 km3, spalo je svega na 54 km3 u tri slana jezera. Zbog naglog povećanja saliniteta vode, došlo je do nestanka ribarstva. Nekada je ribarstvo bilo vrlo značajno te se njime bavilo preko 60 000 ljudi na tom području. Samim time, prekomjerno isušivanje je utjecalo i na ekonomiju zbog povećanja nezaposlenosti mjesnog stanovništva. Lokalna klima se značajno promijenila. Ljeta su postala toplija i suša, a zime hladnije i duže. Na mjestu nekadašnjeg jezera nalazi se slana zemlja koja godišnje vjetrom odnese oko 40 milijuna tona prašine bogate solju i ostacima pesticida. Ovakvo onečišćenje zraka uzrokuje raširene bolesti respiratornih i probavnih organa.

Pustinjska oluja i ostatak Aralskog mora – pogled iz atmosfere
Izvor: FSB Zagreb
„Groblje brodova“

Današnje područje oko jezera prepuno je olupina starih i napuštenih brodova. Osim toga, dio zagađenja čine i testiranja nuklearnih oružja, industrijski projekti, odbačeni pesticidi te ostali otpad kao što su otpadne vode iz gradova. Uz nekad obećavajuću ribolovnu industriju koja je ubrzo propala, također su propali i mnogi gradovi i sela koja su bila bliže granici jezera. Danas se razvijaju brojni projekti te je uložen velik trud kako bi se spasio bar dio jezera te podigla razina vode te omogućilo ribarstvo. Primjerice, od 2006. godine je u funkciji brana koja je odvojila sjeverno Aralsko more, gdje se razina vode postupno povećava uz smanjenje saliniteta vode. Također, prije koju godinu započela je i sjetva sjemena pustinjskog drveća kako bi postala prva linija obrane od klimatskih promjena.

Izvor: FSB Zagreb
?>