Znanost i obrazovanje

Marshall McLuhan i njegov životni rad neizbježni su za svaki studij o medijima. Profesor engleske književnosti, teoretičar komunikacija, filozof i književni kritičar koji se ujedno smatra i prvim teoretičarem filozofije medija. Najpoznatiji je po tezi „medij je poruka“ i po terminu „globalno selo.“

.“ Tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća planetarno popularan. Posjetili su ga kultni Beatelsi, intervjuirao ga je Playboy te je glumio u filmu Annie Hall redatelja Woodyja Allena.

„Sljedeći medij koji će se pojaviti, o čemu god točno bila riječ – možda i o proširenju svijesti – obuhvatit će televiziju kao svoj sadržaj, a ne okruženje te će je transformirati tako da će postati umjetnošću. Kao pomagalo za istraživanje i komunikaciju, računalo bi moglo poboljšati pronalaženje, dokinuti potrebu za velikim knjižnicama, obnoviti enciklopedijsku funkciju pojedinca te je prebaciti na privatnu liniju koja vodi do brzo prilagođenih podataka one vrste koja se može prodavati“, izjavio je 1962. godine. Već 60-ih godina prošlog stoljeća predvidio je internet i World Wide Web.

MEDIJ JE PORUKA

U svojoj knjizi Razumijevanje medija iz 1964. godine razradio je revolucionarnu tezu „medij je poruka.“ McLuhan je tvrdio kako mediji nisu samo radio, televizija ili novine nego „svaki produžetak, bilo kože, ruke ili noge, koji utječe na društveni sklop.“ Svaki medij u sebi sadrži neki drugi medij. Sadržaj pisma je govor, sadržaj tiska je pisana riječ, a sadržaj govora misao. Poruka svakog medija je poruka promjene koju donosi među ljude. Uvođenjem željeznice i vlakova ljudski svijet se revolucionarno ubrzao, prijevoz ljudi i prijenos robe postao je lakši te su gradska središta lakše i brže povezana. Takav izum djelovao je kao produžetak nas samih i utjecao na cjelokupni društveni sklop. Poruka medija vlaka i sustava željeznice jest upravo velika promjena koji je taj medij donio u ljudske živote i zauvijek ih promijenio. Tezom „medij je poruka“ McLuhan poručuje kako je potrebno s proučavanja sadržaja prijeći na proučavanje učinka te da je to osnovna promjena električnog doba.

GLOBALNO SELO

McLuhan je predstavio termin „globalno selo“ 1962. godine u knjizi Gutenbergova galaksija. Tvrdio je kako se naš živčani sustav u električnom dobu tehnološki proširio i povezao nas s čitavom ljudskom vrstom odnosno sjedino ju je s nama. U električnom dobu neizbježno i potpuno sudjelujemo u posljedicama svakog svojeg postupka. Više nije moguće ostati suzdržan i distanciran jer se naš svijet smanjio do razine globalnog sela. Zemaljska kugla, zbijena električnom energijom (danas i internetom), nije ništa veća od sela. Danas su nam lako dostupne sve informacije i vijesti iz svijeta te više ne možemo biti suzdržani i distancirani od lokalnih i svjetskih događaja. Danas odmah vidimo i čujemo kad god se na planeti dogodi neki značajan čin, događaj ili pojava te automatski reagiramo.

Iako je nakon smrti bio ubrzo zaboravljen, dolaskom interneta izronio je iz zaborava te se pojavilo zanimanje za njegov rad. Nažalost, nekad planetarno popularni McLuhan, nije doživio dolazak interneta, upravo onoga što je on sam davno predvidio. Neovisno o tome, smatra se prvim teoretičarem filozofije medija i začetnikom struje koja probleme medija i njihovih posredovanja stavlja u prvi plan istraživanja.

?>