Zabava

Enigmatika nije nova pojava. Ljudi su oduvijek voljeli smišljati zagonetke. Enigmatikom su se bavili i Dante Alighieri, Leonardo da Vinci, William Shakespeare i mnogi drugi. U Europi je doživjela procvat tijekom 16. i 17. stoljeća. Enigmatske rubrike počele su se pojavljivati u novinarstvu već krajem 19. stoljeća. Križaljka je jedna od popularnijih vrsta zagonetke.

Crossword je nastao u Americi

Prvu zagonetku nalik križaljci kreirao je Giuseppe Airoldi, a objavljen je u listu Secolo Illustrato della Domenica 1890. godine. Godinu dana kasnije pojavljuju se u Hrvatskoj, u zagrebačkom listu Pobratim. Englez Arthur Wynne pokušao je izgraditi karijeru novinara u Americi i smatra se autorom prve prave križaljke u tjedniku New York World, 1913. godine. Inspiracija je vjerojatno bio Sator kvadrat, jedan od najpoznatijih palindroma koji glasi Sator Arepo Tenet Opera Rotas (lat., prijevod: Sijač Arepo s mukom drži kola). Pronađena je 12. studenog 1936. godine na zidu jedne od porušenih kuća u Pompejima koja je bila razorena aktivacijom vulkana Vezuva 79. godine. Može se čitati s desna na lijevo, s lijeva na desno, odozgo prema dolje i odozdo prema gore.

SATOR

AREPO

TENET

OPERA

ROTAS

Svoju prvu križaljku nazvao je Word-Cross, a kasnije je slučajno napisana obrnuto (Crossword) te je tako i ostalo. Imala je dijamantni oblik s numeriranim poljima, ali bez crnih polja i s praznim centrom. Godine 1924. Richard Simon i M. Lincoln Schuster objavili su prvu knjigu križaljki. Nakon deset godina proširile su se Europom, a The New York Times pružao je otpor sve do 1942. godine.

U Hrvatskoj je najpopularnija  „skandinavka“

Postoje različite vrte križaljki, između ostalog klasična križaljka koja je najčešće pravokutnog oblika s izdvojenim opisima traženih riječi. Kod „talijanke“, onaj koji rješava mora prepoznati i crna polja. Najpoznatija kod nas, „skandinavka“, ima opise koji nisu izdvojeni, nego su upisani u poljima križaljke. Švicarska križaljka ima debele, crne linije koje razdvajaju riječi,  a slogovna traži upisivanje slogova. Postoje i brojčane u kojima nema opisa, a polja su numerirana, odnosno svako slovo dobiva svoj broj.

?>